.png)
Zagreb - Oko 270 parlamentaraca sudjelovalo je od 24. do 26. veljače videokonferencijskim putem na 20. zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a, ujedno prvom virtualnom statutarnom sastanku Skupštine, kako bi razgovarali o pitanjima kao što su dugotrajni sukobi, kriza u i oko Ukrajine, izgradnja ekonomske i ekološke sigurnosti i utjecaju pandemije koronavirusa na sigurnost i demokraciju.
Voditelj Izaslanstva Davor Bernardić u srijedu, 24. veljače sudjelovao je u radu Stalnog odbora PS OESS-a kojeg čine šefovi nacionalnih izaslanstava i članovi Glavnog tajništva. Odbor je saslušao izvješća predsjednika, rizničara, glavnog tajnika te izvješća predsjedavajućih Pododbora za Poslovnik i radnu praksu, ad hoc Odbora za suzbijanje terorizma, ad hoc Odbora za migracije, specijalnih izvjestitelja PS OESS-a te izvješća o pripremi budućih sastanaka 2021. i 2022. godine.
Predsjednik PS OESS-a Peter Lord Bowness (Ujedinjeno Kraljevstvo) izvijestio je Stalni odbor o svojim nedavnim aktivnostima te iznio prioritete Parlamentarne skupštine, posebno u kontekstu pandemije koronavirusa. Iako se parlamentarci neće moći sastati osobno na Godišnjem zasjedanju ove godine, koje je bilo zakazano u Bukureštu u srpnju, naglasio je da je presudno da Parlamentarna skupština izabere novo vodstvo zbog isteka mandata. U svojstvu predsjedatelja Pododbora za Poslovnik i radnu praksu, predsjednik Bowness je predstavio predloženi amandman koji bi omogućio da se izbori održe na daljinu, a koji je usvojen jednoglasno i bez prigovora.
Član Izaslanstva Hrvoje Šimić i zamjenik člana Arsen Bauk sudjelovali su na Zajedničkoj sjednici PS OESS-a u četvrtak, 25. veljače. Članovi Parlamentarne skupštine čuli su uvodna obraćanja predsjednika austrijskog Nacionalnog vijeća Wolfganga Sobotke, predsjednika PS OESS-a Petera Lorda Bownessa, predsjedateljice OESS-a i ministrice vanjskih poslova Švedske Ann Linde i generalne tajnice OESS-a Helge Schmid, nakon čega je uslijedila sesija pitanja i odgovora. Predsjednik Sobotka naglasio je snažnu predanost multilateralizmu i međuparlamentarnoj diplomaciji, posebno u kontekstu pandemije koronavirusa. Istaknuo je važnost sigurnosti parlamenata u ovim izazovnim vremenima i naglasio važnost zajedničkog rada kako bi se osigurao veći uspjeh.
Predsjednik Bowness istaknuo je da OESS mora braniti dijalog zasnovan na načelima kao srž sveobuhvatne sigurnosti. – Govorit ćemo kad se ključna načela OESS-a prkosno pogaze i nastavit ćemo pomagati svim državama članicama OESS-a da ojačaju svoje demokratske institucije i ispune obveze koje su prije svih godina preuzeli njihovi čelnici u Helsinkiju i Parizu, obećao je Bowness.
Švedska ministrica vanjskih polova Linde iznijela je prioritete švedskog predsjedavanja OESS-om i istaknula ulogu parlamentaraca u radu. – Svojim sudjelovanjem u promatranju izbora jačate vezu između naše organizacije i više od milijardu građana u naših 57 zemalja i doprinosite ulozi OESS-a kada je riječ o demokraciji i vladavini prava, rekla je.
Da je Parlamentarna skupština važan dio OESS-ove obitelji, smatra i glavni tajnik Schmid, koji je napomenuo kako parlamentarci neprestano daju svježe ideje za rad te organizacije.
U općoj raspravi, koju je moderirao glavni tajnik PS OESS-a Roberto Montella, članovi su naglasili potrebu za izbjegavanjem stvaranja novih linija razdvajanja na području OESS-a i pokrenuli pitanja koja uključuju slobodu medija, migracije, dugotrajne sukobe i pogoršanje standarda ljudskih prava. Parlamentarci OESS-a također su naglasili potrebu da se ponovno angažiraju u duhu multilateralizma, posebno u svjetlu nadolazeće 50. godišnjice Završnog akta iz Helsinkija 1975. godine. Nastavak oružanog sukoba oko Nagorno-Karabaha prošle jeseni istaknut je kao tragičan primjer posljedica dugotrajnih neriješenih konflikata i kriza.
Bauk je u četvrtak sudjelovao i na Glavnom odboru za politička pitanja i sigurnost. Otvarajući sastanak predsjednik Richard Hudson (SAD) podsjetio je na niz parlamentarnih mrežnih dijaloga održanih 2020. godine koji su istraživali sigurnosne implikacije Covid-a 19. Istaknuo je izazove s kojima se suočava OESS, uključujući političke događaje u Bjelorusiji, Rusiji i Gruziji te sukob oko Nagorno-Karabaha.
Izvjestitelj Laurynas Kasciunas (Litva) predstavio je svoje ideje za izvješće i rezoluciju koju priprema za Godišnje zasjedanje PS OESS-a u srpnju, usredotočivši se na sukobe i sigurnosne prijetnje na području OESS-a, uključujući situaciju u Gruziji, nedovršeni proces nagodbe oko naseljavanja uz Dnjestar te krizu u i oko Ukrajine. Odbor je usto saslušao sljedeća izlaganja: veleposlanika Neila Busha, predsjednika Odbora za sigurnost Stalnog vijeća OESS-a i stalnog predstavnika Ujedinjenog Kraljevstva pri OESS-u, veleposlanika Philipa T. Reekera, v.d. pomoćnika američkog državnog tajnika iz američkog predsjedavanja Forumom za sigurnosnu suradnju, veleposlanika Kairata Abdrakhmanova, visokog povjerenika OESS-a za nacionalne manjine i veleposlanikaYasara Halita Cevika, glavnog promatrača Posebne promatračke misije OESS-a u Ukrajini.
Glavni odbori Parlamentarne skupštine OESS-a za ekonomska i okolišna pitanja te ljudska prava i demokraciju razgovarali su u petak o utjecajima koronavirusa kao i o drugim relevantnim pitanjima. To je prvi put da su se dva odbora sastala od izbijanja virusa. Na sastancima su govorili čelnici odbora, izlagali visoki dužnosnici OESS-a i vodile se široke rasprave u kojima je sudjelovalo na desetke parlamentaraca iz Sjeverne Amerike, Europe i Srednje Azije.
Član Izaslanstva Hrvoje Šimić sudjelovao je na Glavnom odboru za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i okoliš PS OESS-a. Uz predsjedateljicu Doris Barnett (Njemačka), Odboru su se obratili predstavnici izvršnih struktura OESS-a u Beču, uključujući veleposlanika Floriana Rauniga, predsjednika Odbora za gospodarstvo i okoliš i veleposlanika Vuka Žugića, koordinatora OESS-ovih ekonomskih i okolišnih aktivnosti. Nakon njihovih izlaganja uslijedila je rasprava usredotočena na to kako parlamentarci i vladini predstavnici OESS-a mogu udružiti snage u izgradnji ekonomske i ekološke sigurnosti usred pandemije koronavirusa.
Izvjestiteljica odbora Elona Hoxha (Albanija) predstavila je svoje ideje za izvješće i nacrt rezolucije koji će se razmatrati na 29. godišnjem zasjedanju PS OESS-a ovog srpnja, te je iznijela svoje primjedbe na teme poput ekonomskog oporavka, ekonomskog osnaživanja žena, upravljanja migracijama, dobrog upravljanja te zagađenja i klimatskih promjena kao glavnih prioriteta kojima se treba pozabaviti novim propisima, tehnologijama, partnerstvima i razvojnim shemama. Primijetila je da je pandemija naglasila potrebu za koordiniranim naporima u rješavanju mnoštva složenih, međusobno povezanih pitanja, na koja međunarodna zajednica mora pružiti snažne i vjerodostojne odgovore.
U raspravi su članovi pokrenuli pitanja koja uključuju klimatske promjene, korupciju, pranje novca, razvoj infrastrukture, ekonomske učinke Covida-19 a na žene i kibernetičku sigurnost. Primijećeno je kako je Internet postao potrebniji nego ikad pa je sve važnije osigurati digitalni pristup i slobodu informacija na mreži. Potpredsjednik odbora Artur Gerasymov (Ukrajina) izrazio je zabrinutost zbog utjecaja sukoba na sigurnost okoliša, ističući probleme s kojima se suočava njegova zemlja u tom pogledu.
Kyriakos Hadjiyianni (Cipar) predsjedao je sastankom Glavnog odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja na kojemu su izlagali Matteo Mecacci, ravnatelj OESS-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, Teresa Ribeiro, predstavnica OESS-a za slobodu medija i Anne-Kirsti Karlsen, predsjednica Odbora za ljudske dimenzije Stalnog vijeća OESS-a.
Otvarajući sastanak, Hadjiyianni primijetio je da se mnogo toga promijenilo od posljednjeg sastanka Odbora prije godinu dana, no da su se problemi s ljudskim pravima nastavili, posebno ističući važnost humanitarne zaštite u zonama sukoba. Podsjetio je da su se parlamentarci OESS-a na webinarima koje je Parlamentarna skupština organizirala tijekom prošle godine usredotočili na pitanja poput poštivanja ljudskih prava i demokratske kontrole tijekom izvanrednih stanja, kao i na izazove i prilike povezane s koronavirusom u različitim društvima.
Izvjestiteljica Odbora i potpredsjednica PS OESS-a Kari Henriksen (Norveška) predstavila je svoje ideje i namjere da se izvještaj razmatra na Godišnjem zasjedanju ovog ljeta, istaknuvši utjecaj pandemije na ljude. Posebno je naglasila potrebu fokusiranja na najranjivije članove društva, uključujući one pogođene sukobima, te istaknula da su socijalni i ekonomski izazovi povezani s koronavirusom posebno teški za žene i djecu, s povećanim nasiljem u obitelji vezanim uz naloge zaključavanja. Migranti su također suočeni s dodatnim zatvaranjem granica i ozbiljnim prijetnjama osobne ugroze u migrantskim kampovima, istaknula je. Nastavno je apostrofirala stres koji je koronavirus stavio na zdravstvene sustave te da učinkovitu zdravstvenu zaštitu treba predstaviti kao punopravno ljudsko pravo. Henkriksen je zaključno istaknula kako je država odgovorna zaštititi svoje stanovništvo od zdravstvenih izazova, kao što je odgovorna i za zaštitu od terorističkih napada ili drugih neprijateljskih snaga.
U raspravi su parlamentarci OESS-a pokrenuli dodatna pitanja poput potrebe poštivanja međunarodnog humanitarnog prava tijekom oružanog sukoba, slobode medija, ravnopravnosti spolova, poteškoće s kojima se suočavaju izbjeglice i migranti, imperativa izgradnje otpornih društava kako bi se nosili s izazovima poput pandemije koronavirusa i potrebe za konstruktivnim dijalogom o pitanjima ljudskih prava. Rasprava se također vodila oko humanitarnih implikacija sukoba oko Nagorno-Karabaha. Na sastanku odbora su predstavljeni i izvještaji i rasprava o nedavnim misijama za promatranje izbora u Crnoj Gori, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu i Sjedinjenim Američkim Državama. Potpredsjednik odbora Michael Georg Link (Njemačka) izvijestio je o američkoj misiji za promatranje izbora, naglasivši kako je to bio uspješan napor usprkos teškim okolnostima pandemije koronavirusa.