.png)
Birmingham – Zadnjeg dana zasjedanja Parlamentarna skupština OESS-a usvojila je Birminghamsku deklaraciju i izabrala vodstvo za narednu godinu. Margareta Cederfelt (Švedska) ponovno je izabrana za predsjednicu zajedno s potpredsjednicima i dužnosnicima odbora. Za potpredsjednike su izabrani Irene Charalambides (Cipar), Mark Pritchard (Ujedinjeno Kraljevstvo), Pere Joan Pons (Španjolska) i Michael Georg Link (Njemačka).
Na završnoj plenarnoj sjednici 29. godišnjeg zasjedanja, između ostalih, sudionicima su se obratili predsjedatelji Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva lord John McFall od Alcluitha i predsjednica Skupštine Margareta Cederfelt. Lord McFall je izrazio solidarnost s narodom Ukrajine i pozvao na rješavanje sukoba. Također je istaknuo izazove kao što su klimatske promjene te naglasio da je na parlamentarcima da provjeravaju rad vlada na globalnoj sceni. U završnom obraćanju predsjednica Cederfelt zahvalila je parlamentarcima OESS-a na potpori i naglasila potrebu daljnjeg postupanja u skladu s preporukama sadržanim u Birminghamskoj deklaraciji.
Birminghamska deklaracija, usvojena uz ogromnu podršku, uglavnom se fokusira na rusku agresiju u Ukrajini osuđujući invaziju kao „grubo kršenje temelja međunarodnog prava". Izražavajući duboko žaljenje zbog razaranja i gubitaka života u Ukrajini, Deklaracija također izražava zabrinutost činjenicom da je rat značajno utjecao na stabilnost, povezanost i prosperitet u cijeloj regiji OESS-a te poziva vlade „da razmotre učinkovite i dobro koordinirane akcije na područjima gospodarstva i okoliša koje trebaju biti usmjerene na ublažavanje utjecaja sukoba i obnovu međunarodnog mira i sigurnosti.” Deklaracija također pokriva mnoga druga važna pitanja, uključujući gospodarski oporavak uzrokovan krizom COVID-19, migraciju i raseljavanje, situaciju u Afganistanu, trgovinu ljudima u globaliziranom gospodarstvu, kibernetičku sigurnost i kibernetički kriminal, nuklearnu sigurnost i zabranu nuklearnog oružja, onečišćenje i klimatske promjene, neovisnost civilnog društva, slobode medija i borbe protiv dezinformacija.
Uz tri opće rezolucije Glavnih odbora, Skupština je usvojila deset dodatnih točaka, koje pokrivaju pitanja kao što su Arktička regija, borba protiv nasilja nad novinarkama i političarkama, osiguranje sigurnosti novinara u zonama sukoba, provedba ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, potpora žrtvama terorizma, ubrzanje prijelaza na zelenu energiju i promicanje učinkovitog angažmana mladih prema uključivim i demokratskim društvima.
Dan ranije je izabrano je i vodstvo glavnih odbora PS OESS-a za narednu godinu, a Davor Bernardić je sudjelovao na Glavnom odboru za politička pitanja i sigurnost koji je ponovo izabrao Richarda Hudsona (Sjedinjene Američke Države) za predsjednika, Costela Neculaia Dunava (Rumunjska) za potpredsjednika, a Laurynasa Kasciunasa (Litva) za izvjestitelja. Hrvoje Šimić je sudjelovao na Glavnom odboru za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i okoliš gdje je za predsjednika izabran Azay Guliyev (Azerbajdžan), a Artur Gerasymov (Ukrajina) i Gudrun Kugler (Austrija) su ponovno izabrani za potpredsjednika, odnosno izvjestiteljicu. Glavni odbor za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja izabrao je Nikoloza Samkharadzea (Gruzija) za predsjednika, Farah Karimi (Nizozemska) za potpredsjednicu i Johana Busera (Švedska) za izvjestitelja.
Parlamentarci OESS-a su na plenarnoj sjednici saslušali izvješća predsjednika Ad hoc odbora za migracije Kristiana Vigenina (Bugarska) i potpredsjednika Ad hoc odbora za borbu protiv terorizma Kamila Aydina (Turska) te raspravili o njima.
Tijekom godišnjeg zasjedanja zastupnici Bernardić i Šimić sudjelovali su na brojnim popratnim događajima i sastancima ad hoc odbora koji su pokrivali pitanja poput migracija, borbe protiv terorizma, sprječavanja ratnih zločina, prosvjeda i represije u Rusiji i Bjelorusiji, sigurnosti novinarki i mladih u zonama sukoba te parlamentarnog integriteta. Hrvatski parlamentarci također su nazočili skupu o rodnim pitanjima, tradicionalno u organizaciji kanadskog izaslanstva, na kojem se raspravljalo o tome koje konkretne radnje parlamentarci mogu poduzeti kako bi osigurali da oporavak njihovih zemalja nakon pandemije bude rodno uključiv, održiv i pravedan, a raspravljalo se o izazovima i razmjenjivalo najbolje prakse.
Hrvoje Šimić je održao bilateralne sastanke s predsjednicom Skupštine i voditeljicom Švedske delegacije Cederfelt, novoizabranim predsjednikom Drugog odbora, Azayom Gulyjevim i delegacijom Ukrajine. Na sastancima su razmatrana pitanja iz područja interesa PS OESS-a te mogućnosti zajedničkog doprinosa njihovom rješavanju kao i međusobnoj suradnji izaslanstava. Šimić je kolege parlamentarce upoznao s pozitivnim rezultatima Hrvatske u borbi s pandemijom COVID-19, a na sastancima je istaknuo aktivnosti usmjerene očuvanju funkcioniranja gospodarskog sektora i turizma te posebno detaljno predstavio angažman Vlade i Ministarstva na području zdravstva te rad Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku za vrijeme pandemije. Sugovornike je, slijedom njihovog velikog interesa, upoznao i s modelom rada Hrvatskoga sabora za vrijeme epidemioloških ograničenja. Tijekom sastanka s Ukrajinskom delegacijom Šimić je izrazio potpunu podršku Ukrajini u borbi za mir, suverenitet i integritet te kolegicama i kolegama parlamentarcima iskazao ljudsku podršku i istinsko razumijevanje na putu borbe za mir u njihovoj domovini. Članice i članovi ukrajinske delegacije izrazili su zahvalnost hrvatskim parlamentarcima u Skupštini zbog podrške, kako na izborima, tako i sudjelovanju na svim tematskim sastancima tijekom ugroze i rata te na tekućem zasjedanju. Također su zahvalili i na pomoći Hrvatske na svim razinama te na prihvatu 25000 njihovih državljana.