.png)
Bruxelles – Predsjednica i članice Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić, Katica Glamuzina i Anita Pocrnić-Radošević sudjelovale su na međuparlamentarnom sastanku odbora s temom: “Žene u sportu“ koji je u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena održan u organizaciji Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta.
Na skupu su zastupnice i zastupnici iz država članica Europske unije, Europskog parlamenta i Turske razmijenili mišljenja o percepciji, položaju i utjecaju žena u sportu, posebno u kontekstu XXXIII. Olimpijskih igara koje se ove godine održavaju u Parizu od 26. srpnja do 11. kolovoza.
Sudionicima skupa uvodno su se putem video poruke obratile predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i poljska ministrica za ravnopravnost Katarzyna Kotula, koje su istaknule potrebu za poduzimanjem većih napora za zaustavljanje seksualnog, fizičkog i emocionalnog zlostavljanja žena i djevojaka u sportu. Također su naglasile da žene i muškarci, djevojke i dječaci, trebaju imati jednake uvjete za bavljenje sportom. U nastavku su istaknute sportašice i olimpijke, švedska nogometašica Pia Sundhage i belgijska judašica Charline Van Snick, govorile o svojim iskustvima u borbi za rodnu ravnopravnost u sportu i preprekama i izazovima s kojima su se suočile, ali i s kojima se žene sportašice i dalje suočavaju.
Zastupnica u albanskom parlamentu i prva potpredsjednica Odbora za ravnopravnost i nediskriminaciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Etilda Gjonaj predstavila je aktivnosti Vijeća Europe u području promicanja rodne ravnopravnosti u sportu. Ravnateljica Europskog instituta za rodnu ravnopravnost Carlien Scheele upozorila je na podzastupljenost žena u sportu, kako u pogledu aktivnog bavljenja sportom, tako i glede prisutnosti u upravljačkim strukturama, a istaknula je i značaj uloge medija u razotkrivanju i borbi protiv nasilja nad ženama i djevojkama u sportu.
Zastupnica Pocrnić-Radošević je u obraćanju navela da, osim uspješnosti na sportskim terenima, Hrvatska ima i bivše sportašice državne dužnosnice, te rekla kako je i aktualna hrvatska ministrica turizma i sporta žena. Također je kazala i kako je u Hrvatskoj početkom 2023. godine na snagu stupio novi Zakon o sportu kojim se promiče jednak pristup sportu svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje. –Osobit naglasak stavljen je na borbu protiv rodno utemeljenih stereotipova i nasilja u sportu, istaknula je Pocrnić-Radošević dodavši da se putem Akcijskog plana za povećanje broja žena u sportu, koji je u završnoj fazi pripreme, potiče uključivanje većeg broja žena u sport, povećanje medijske popraćenosti ženskih sportskih natjecanja, zastupljenosti žena u sportskom menadžmentu te sustavno praćenje razvoja ženskog sporta.
–Sport je snažan alat za promicanje jednakosti što je Hrvatska prepoznala kroz povećanje izdvajanja za sport koje je od 2016. poraslo s 28 milijuna na više od 110 milijuna eura u 2024. godini, zaključila je Pocrnić-Radošević naglasivši potrebu za zajedničkim djelovanjem na razini cijele Europske unije u cilju promicanja jednakih uvjeta za sve.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić osvrnula se na pitanje sudjelovanja transrodnih sportaša u ženskim sportskim natjecanjima. Imajući u vidu razlike u biološkoj strukturi između muškaraca i žena, Selak Raspudić se zanimala hoće li Europska komisija zauzeti jasno stajalište o ovom pitanju.
Članica Odbora za ravnopravnost spolova Katica Glamuzina govorila je o potrebi osiguravanja jednakih financijskih nagrada u sportu za žene i za muškarce, naglasivši da prema recentnom istraživanju u 2023. godini nije bilo ni jedne žene među 100 najbolje plaćenih sportaša na svijetu. –Šokantno je da je 21 posto profesionalnih sportašica prijavilo seksualno zlostavljanje, što je dvostruko više od sportaša, istaknula je Glamuzina dodavši da se takvo nasilje može tretirati i kao seksualno zlostavljanje na radnom mjestu i u sportskim savezima bi, kako je rekla, trebale postojati procedure i protokoli za suzbijanje istog. Naglasila je i kako je alarmantna činjenica da se sportašice moraju “dočepati“ velike prepoznatljivosti da bi se njihove prijave nasilja smatrale vjerodostojnima. Zaključno je kao pozitivni primjer istaknula da je Hrvatski olimpijski odbor u novom Statutu unio kvotu od minimalno 40 posto žena u upravnom odboru.