Rovinj - Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora Renata Sabljar-Dračevac sudjelovala je na trodnevnom 3. kongresu Koordinacije komora u zdravstvu (KoKoZ) i 5. hrvatskom kongresu medicinskog prava s međunarodnim sudjelovanjem, u organizaciji Hrvatske liječničke komore i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Tijekom trodnevnog trajanja kongresa predstavnici Koordinacije komora u zdravstvu predstavili su i raspravljali o nizu aktualnih tema i problema koji opterećuju njihove profesije i cjelokupni zdravstveni sustav, a pravni stručnjaci održali su niz predavanja iz područja medicinskog prava. Prvoga dana održana je panel rasprava o reformi zdravstva i položaju zdravstvenih radnika u kojoj su sudjelovali i državni tajnik Ministarstva zdravstva Silvio Bašić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić te predstavnici svih devet komora, članica KoKoZ-a.
U raspravi je istaknuto kako su zdravstveni djelatnici u posljednje dvije godine pandemije postali vidljiviji više nego ikada do sad te da svi zajedno mogu biti ponosni jer su tijekom najveće ugroze pokazali što znači profesionalnost, stručnost i entuzijazam. Međutim, kako je istaknuto, i dalje su prisutni problemi u pristupu zdravstvenoj zaštiti koje je epidemija dodatno istaknula, a posebno su kao zabrinjavajući istaknuti podaci o manjku liječnika i medicinskih sestara i tehničara.
Predstavnici KoKoZ-a koji okuplja: Hrvatsku liječničku komoru, Hrvatsku komoru dentalne medicine, Hrvatsku komoru fizioterapeuta, Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara, Hrvatsku komoru medicinskih sestara, Hrvatsku komoru primalja, Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika, Hrvatsku ljekarničku komoru i Hrvatsku psihološku komoru složili su se kako je cilj ovog kongresa, uz razmjenu iskustava, provođenje zajedničke edukacije članova i podnošenje zajedničkih prijedloga i zahtjeva koji se odnose na zdravstvene djelatnosti, zdravstvene profesije i zdravstveni sustav u cjelini.
Na kraju kongresa predstavljeni su zaključci u kojima stoji kako predstavnici zdravstvenih struka putem strukovnih organizacija i komora moraju od početka biti aktivno uključeni u izradu strateških planova, zakonskih i podzakonskih propisa iz segmenta zdravstva, kako je potrebno jačati suradnju Ministarstva zdravstva s komorama u zdravstvu, a reforma u zdravstvu i prednost koje se očekuju od pojedinih reformskih zahvata trebaju biti jasno predstavljeni neposrednim izvršiteljima poslova u zdravstvu.
Nadalje, u zaključcima je navedeno kako je uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama potrebno prilagoditi stvarnom stanju i potrebama te je zaključeno i kako su izostanak sustavnog planiranja kadrova u zdravstvu, financiranja novih radnih mjesta, hiperprodukcija kadrova, adekvatnog vrednovanja stupnja obrazovanja, neprepoznavanje stručnih kompetencija i nedostatna mreža javne zdravstvene službe zajednički problem svih profesija u zdravstvu.
Isto tako u zaključcima stoji i kako je potrebno jačati sustav odgovornosti pojedinca za očuvanje i unaprjeđenje svoga zdravlja pridržavanjem uputa o liječenju, izbjegavanjem rizičnih čimbenika koji ugrožavaju zdravlje kao i odgovornost pacijenata za pravovremeno prijavljivanje promjena zdravstvenog stanja. U tom smislu, kako je istaknuto, žurno bi trebalo pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prava pacijenata ili pristupiti izradi potpuno novog zakona koji bi uređivao i obaveze (dužnosti) i odgovornosti pacijenata. U zaključcima su kao važne točke navedene i dodatni rad na informatizaciji zdravstva, a iskazana je i potreba provedbe svih obaveza iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti u zakonom propisanim rokovima za provedbu.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac pozdravila je donošenje ovakvih zaključaka i napomenula da teme ovog kongresa nude doprinos poboljšanju kontinuirane zdravstvene skrbi te zaključila kako se kroz raspravu došlo do mnogih dobrih rješenja koja bi po njezinim riječima trebala dovesti i do poboljšanja bolnih točaka hrvatskoga zdravstva.