Vilnius, Litva – Zaključenjem plenarne sjednice posljednjeg dana skupštinskog zasjedanja, odnosno usvajanjem deklaracije naslovljene „Supporting a Quantum Leap in Deterrence and Defence: a Parliamentary Agenda for a Stronger NATO“, kao završnog akta zasjedanja kojim se definiraju ključna područja angažmana parlamentarne dimenzije NATO-a usmjerenog na jačanje zajedništva, solidarnosti, učvršćivanje transatlantskih veza i izgradnje ukupnih vojnih kapaciteta i otpornosti država i društava zajednice zemalja okupljene u okviru NATO saveza, okončano je proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a na kojem je hrvatsku delegaciju predstavljao voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u PS NATO, zastupnik Dario Hrebak.
Fokus ovogodišnjeg proljetnog zasjedanja PS NATO-a bio je na unaprjeđenju sustava kolektivne sigurnosti i zajedničke obrane prvenstveno kroz snažan rast obrambenih ulaganja odnosno jačanje tehnološke izvrsnosti i vojno- proizvodnih potencijala NATO članica, zaštita strateški važne infrastrukture, dobavnih lanaca i pravaca opskrbe, dostupnost ključnih resursa balansirane progresivnim rastom energetske i sirovinske samodostatnosti te općenito jačanje institucionalne otpornosti država na hibridne i asimetrične ugroze, kao i nastavak potpore Ukrajini u obrani od ruske agresije. Istaknuto je kako navedeni prioriteti i dalje predstavljaju ključne konkretne ciljeve, čije ostvarenje pospješuje ulogu i poziciju NATO saveza kao jamstvo mira, stabilnosti i sveukupnog integriteta svih njegovih članica.
U tom kontekstu, nacionalni parlamenti država članica, kroz svoju ulogu osiguravanja ne samo proračunske osnove i financijskog mehanizma za unaprjeđenje nacionalnih obrambenih kapaciteta, već i u smislu odgovarajućeg legislativnog okvira usmjerenog na pospješivanje gospodarskog rasta i razvoja kroz poticanje konkurentnosti, tehnološke izvrsnosti i općenito inovativnosti, ali i uklanjanjem nepotrebnih administrativnih barijera za uzajamnu suradnju NATO članica u razvojnoj i proizvodnoj domeni, imaju ključnu ulogu u operacionalizaciji zajedničkih političkih odluka na razini NATO-a kao obrambenog saveza.
Povezujući u tom smislu ne samo nacionalne parlamente država članica s NATO savezom kao međunarodnom međuvladinom organizacijom i osiguravajući na taj način demokratski legitimitet te institucionalnu i savjetodavnu interakciju u procesu oblikovanja sigurnosne politike na razini šefova država i vlada NATO članica, Parlamentarna skupština NATO-a, kao jedinstveni format u sada već preko sedam desetljeća dugom postojanju, također je nositelj i ključne uloge senzibiliziranja kolektivne javnosti u pogledu sigurnosnih ugroza i iznalaženja odgovarajućih politika, a implementacija kojih ostaje nužno i uvijek vezana za dominantno izraženu volju građana i izborne procese u svakoj od 32 države članice NATO saveza.