Zagreb - Predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusić primila je u radni posjet mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Pétera Györkösa.
Mađarski veleposlanik iznio je aktivnosti koje Republika Mađarska planira za vrijeme svog šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom, koje započinje 1. siječnja 2011. godine, a vezano za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Naime, Mađarska će početkom sljedeće godine preuzeti od Belgije rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Unijom, koje Belgija u srpnju ove godine preuzima od sadašnje predsjedateljice Španjolske. Te tri zemlje čine predsjedničku Trojku i zajednički su donijele program predsjedanja koji obuhvaća najvažnije zadaće triju predsjedništava u 18 mjeseci - završetak hrvatskih pristupnih pregovora za članstvo u Uniji, potpisivanje Pristupnog ugovora i njegovo ratificiranje u parlamentima zemalja članica EU. Upravo Mađarska očekuje da će u vrijeme njezinog predsjedanja Unijom Hrvatska potpisati Pristupni ugovor koji će potom biti ratificiran u mađarskom parlamentu. Želja je Mađarske da ona bude ta zemlja koja će prva ratificirati Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Bilo je riječi i o odobrenom financijskom paketu Europske unije za prve dvije godine članstva Hrvatske, koji je rađen na temelju pretpostavke da će Hrvatska postati članicom Unije u siječnju 2012. godine i koji obuhvaća 2012. i 2013. godinu. Prema tom financijskom aranžmanu Hrvatska bi u prve dvije godine članstva mogla povući iz europskih fondova oko 3,5 milijardi eura. Mađarski veleposlanik govorio je o mađarskom iskustvu u korištenju sredstava iz kohezijskih fondova EU gdje je Mađarska dobila 40 posto manje sredstava no što je za Hrvatsku predviđeno u Proračunu EU za 2012.-2013. godinu, napomenuvši da je Mađarska tada imala tri godine za apsorpciju sredstava. Stoga smatra da Hrvatska treba stvoriti administrativne kapacitete koji će znati iskoristiti dodijeljena sredstva u što većem iznosu. Kako sadašnja financijska perspektiva Unije vrijedi do kraja 2013. godine, bilo je riječi i o budućoj Financijskoj perspektivi EU od 2014. godine za sedmogodišnje razdoblje, do 2020. godine, u kojoj će sudjelovati kao punopravna članica Unije Republika Hrvatska.
Razgovaralo se i o političkoj situaciji u Hrvatskoj nakon predsjedničkih izbora.