Usvojeni zaključci Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije

Vilnius – Godišnja Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije završila je usvajanjem zaključaka o temama raspravljenim na četirima održanim sjednicama. Konferencija je održana u Vilniusu, a na njoj je sudjelovao i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko. 

Kada je riječ o ulozi nacionalnih parlamenata u prevladavanju posljedica gospodarske i fnancijske krize, predsjednici parlamenata ocjenjuju kako ekonomija u EU-u pokazuje znakove postupnog oporavka te očekuju da u konačnici rezultira otvaranjem novih radnih mjesta. Zabrinuti su, ipak, što u Uniji trenutačno ima više od 26 milijuna nezaposlenih, a osobito je akutan problem nezaposlenih mladih – u veljači ih je bilo gotovo 23 posto. Predsjednici parlamenata stoga traže od institucija uspostavu ravnoteže između fiskalne discipline i prioriteta gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta, istodobno pozivajući države članice da nastave napore u smanjenju proračunskog deficita. 

U zaključcima se podupire stvaranje bankarske unije u eurozoni i opredijeljenost Europske komisije da dvaput godišnje konzultira nacionalne parlamente prilikom donošenja Europskog semestra. 

U analizi primjene načela provjere supsidijarnosti ocijenjeno je kako su nacionalni parlamenti u pet godina od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora postali aktivniji u podnošenju obrazloženih mišljenja o prijedlozima europskih akata, a podnijeli su ih ukupno 278. Pritom je 11 nacionalnih parlamenata primijenilo drugi „žuti karton“ na prijedlog Europske komisije o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja nakon čega je Komisija odlučila zadržati izvorni prijedlog. Predsjednici parlamenata zalažu se za to da nacionalni parlamenti budu konstruktivnije uključeni u zakonodavni proces EU-a. Napominju da rok od 8 tjedana nije uvijek dovoljan za to da svi parlamenti donesu obrazloženo mišljenje o europskim prijedlozima.

Čelnici parlamenata 28 članica Europske unije i Europskog parlamenta izražavaju duboku zabrinutost zbog ukrajinske krize i posljedica koje može imati za međunarodnu sigurnost, međunarodnu vladavinu prava i svjetski poredak. Osudili su rusku vojnu intervenciju i aneksiju Krima ocijenivši da je u suprotnosti s međunarodnim pravom i preuzetim međunarodnim obvezama Rusije. Predsjednici parlamenata ističu da je takozvani referendum održan na Krimu, 16. ožujka, neustavan i strogo osuđuju sve akte koji narušavaju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Ističu čvrsto uvjerenje kako u Europi 21. stoljeća nema mjesta upotrebi sile i promjeni granica. Podupire se nastojanje ukrajinskih vlasti da stabiliziraju zemlju, provedu reforme i oporave gospodarstvo. 

Pozivaju ukrajinske vlasti, političke stranke i građansko društvo na istinski dijalog i suradnju temeljenu na uključivanju svih zainteresiranih strana, poštujući regionalnu različitost i osiguravajući punu zaštitu pripadnika nacionalnih manjina. Oštro se osuđuju sve separatističke aktivnosti i provokacije potaknute od vanjskih snaga radi destabiliziranja istočne Ukrajine i cijele države. Podržali su ciljane sankcije protiv ruskih dužnosnika koji su izravno odgovorni za vojnu intervenciju na Krimu i suspenziju Rusije iz skupine G8 dok ne promijeni svoju politiku. Pozivaju Rusiju da poduzme korake kako kriza ne bi eskalirala te podupiru dodatne mjere, uključujući i ekonomske sankcije, ako Rusija učini neki dodatni potez koji bi destabilizirao Ukrajinu. 

Kad je riječ o međuparlamentarnoj suradnji u području slobode, sigurnosti i pravde, predsjednici parlamenata odali su priznanje postignućima Štokholmskog višegodišnjeg programa. Smatraju da nove smjernice slobode, sigurnosti i pravde trebaju imati jasnije odredbe koje bi se usredotočile na provedbu, konsolidaciju i racionalizaciju postojećih politika i zakonodavstava. 

Predsjednici, također, naglašavaju da bi strateške smjernice trebale odražavati gospodarske i društvene potrebe Unije. Primjerice, iako bi osiguranje cyber-sigurnosti i borba protiv cyber-kriminala trebali sami po sebi biti među glavnim prioritetima, zaštita cyber-prostora također ima važnu gospodarsku dimenziju jer može potaknuti potrošače na veće korištenje interneta. 

Drugi prioritet slobode, sigurnosti i pravde zajednička je vizna politika koja bi, primijenjena na države članice koje sudjeluju u Šengenskom sporazumu, mogla pomoći EU-u da privuče toliko potrebnu stručnu radnu snagu iz inozemstva.
 

Autor: Ured predsjednika Sabora