.png)
Zagreb – U organizaciji Odbora za zaštitu okoliša i prirode, u sklopu klimatske konferencije u organizaciji Veleposlanstva Države Izrael u suradnji s Večernjim listom, u utorak je u Hrvatskome saboru Dov Khenin iz Izraelskog klimatskoga foruma održao predavanje o posebnim izazovima klimatske krize za Bliski istok i njihovih utjecaja na Europu, s posebnim osvrtom na postojeće i potrebne politike u Izraelu.
Uvodno su predsjednica Odbora Sandra Benčić i veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Ilan Mor izrazili zadovoljstvo organizacijom ovog predavanja kao primjera dobre suradnje izraelskog veleposlanstva i saborskog radnog tijela nadležnog za klimatsku politiku te izrazili nadu u njezin nastavak. Zastupnica Benčić naglasila je važnost suradnje i razmjene iskustava u pitanjima razvoja i primjene inovacija i inovativnih tehnologija u ključnim gospodarskim sektorima s ciljem ublažavanja klimatskih promjena.
Profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Tel Avivu, bivši dugogodišnji zastupnik izraelskog parlamenta te odnedavno od strane izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga imenovan na čelo Izraelskog klimatskog foruma (ICF) Dov Khenin se osvrnuo na ozbiljnost klimatske krize te potrebu žurnog učinkovitog djelovanja. Kao važno postignuće prošlogodišnje klimatske konferencije održane u Glasgowu naglasio je uvrštavanje u Glasgowski klimatski pakt smanjenja globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. godine kako bi se postiglo ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijev stupanj.
Khenin je suočavanje s klimatskom krizom ocijenio nimalo lakim zadatkom koji uključuje društvene, kulturne i ekonomske promjene te je posebice upozorio na važnost provedbe strukturnih promjena kroz odluke središnje i lokalne vlasti te angažman šire javnosti. Ujedno je detaljnije prezentirao ulogu Izraelskog klimatskog foruma pokrenutog od strane izraelskog predsjednika Herzoga kako bi se osigurao dijalog izvršne i zakonodavne vlasti, akademske zajednice, lokalne vlasti, civilnog društva i poslovnog sektora te unaprijedile politike suočavanja s klimatskom krizom. Izdvojio je i primjere regionalne suradnje Izraela s državama u okruženju te podcrtao nužnost dobre regionalne suradnje u borbi s klimatskim promjenama.
Navodeći pozitivne primjere izraelskih dostignuća u poljoprivredi, upravljanju vodama i energetskoj samodostatnosti ukazao je na ulogu tehnoloških dostignuća u suočavanju s klimatskom krizom. Khenin je posebice istaknuo primjer postignute energetske samodostatnosti na učinkovitoj kombinaciji korištenja i skladištenja solarne energije u najjužnijem dijelu Izraela.
U raspravi sa zastupnicima otvorena su pitanja teškog postizanja šireg konsenzusa u definiranju strategija i pristupa pojedinim problemima u borbi s klimatskim promjenama, kao i postizanja usklađenosti dinamike implementacije mjera u svim resorima. Također, upozoreno je na nespremnost za proglašenje klimatske krize od strane Sabora. Raspravljalo se o klimatskim izazovima s kojima se Hrvatska susreće, posebice o problemu nedostatka vode na poljoprivrednim površinama u Slavoniji zadnjih godina. Otvorene su teme upravljanja velikim vodama u Hrvatskoj i rješavanja pojave zasipavanja korita te potrebe prepoznavanja i boljeg korištenja hidroenergetskog potencijala na rijekama.
Nastavno na pomoć koju je Hrvatska pružila Izraelu u gašenju požara izražen je poziv na nastavak i produbljenje suradnje hrvatskih i izraelskih vatrogasnih tijela i organizacija. Prostor za suradnju Hrvatske i Izraela prepoznat je i u razmijeni iskustava u razvoju i primjeni inovacija i tehnologija, posebice kada je riječ o navodnjavanju i desalinizaciji u kojima je Izrael postigao značajni napredak.