U Saboru održana tematska sjednica u povodu obilježavanja stote obljetnice mirovinskog osiguranja

Zagreb – Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održao  je  u srijedu tematsku sjednicu u povodu obilježavanja stote obljetnice mirovinskog osiguranja – Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Uz članove Odbora sjednici su nazočili: ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivan Serdar te nekadašnji ravnatelji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećko Vuković i Mile Rukavina. Svojim izlaganjima i raspravom, sudionici sjednice osvrnuli su se na funkcioniranje mirovinskog sustava u proteklim desetljećima, analizirano je stanje sustava danas, te ukazano na izazove i eventualne probleme o kojima je važno voditi računa kako bi sustav ostao održiv u budućnosti. 

Ministar Piletić uvodno se osvrnuo na ključnu ulogu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kroz povijest, odnosno od 1922. kada je donesen prvi Zakon o osiguranju radnika. - Mirovinski sustav je uvijek bio kompleksan i temeljio se na generacijskoj solidarnosti, a osnovna zadaća mirovinskih politika je bila da se štednjom tijekom radnog vijeka osiguraju prihodi za dostojanstvenu starost, kazao je Piletić. Govoreći o izmjenama zakona u području mirovinskog sustava te  mirovinskoj reformi, naglasio je kako je cilj reforme uvijek bio isti -  učiniti mirovinski sustav održivim i to posebno danas kada se predviđa rast umirovljenika u odnosu na broj radno aktivnog stanovništva.

- Unatoč zdravstvenoj i gospodarskoj krizi uspjeli su se stvoriti uvjeti za rast zapošljavanja, pa danas imamo najviše osiguranika od uspostave hrvatske države, odnosno taj je broj u godinu dana porastao za više od 42 tisuće, pojasnio je Piletić. Dodao je kako je jedan od ciljeva i podići mirovine za 10 posto, unatoč inflaciji i geopolitičkoj situaciji. – Broj umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo je demografski izazov, zbog čega se omogućuje umirovljenicima da mogu primati mirovinu i raditi, a tu mjeru koristi njih više od 21 tisuću, kazao je Piletić. Istaknuo je važnost poticanja ostanka u svijetu rada te što kasniji odlazak u mirovinu, pri čemu je jedan od poticaja i povećanje postotka povećanja mirovine za kasniji odlazak u starosnu mirovinu. Osvrnuo se i na  demografsku mjeru kojom je majkama i posvojiteljicama uveden dodatni staž od 6 mjeseci za svako rođeno dijete i tu mjeru koristi oko 44 tisuća korisnica sustava. - Usprkos nepovoljnim okolnostima, vidljiva su postignuća u mirovinskom sustavu,  a tome u prilog ide i prošlotjedna isplata energetskog dodatka za više od 735 tisuće umirovljenika, rekao je Piletić. Govoreći o budućim planovima vezanim uz mirovinski sustav, najavio je izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, te osnivanje radne skupinu za reformu i unaprjeđenje mirovinskog sustava do 2025.. - Unaprjeđenje i razvoj mješovitog mirovinskog sustava jedna je  od prioritetnih politika Vlade Republike Hrvatske, kao i  jačanje i daljnje transformiranje Zavoda za mirovinsko osiguranje kao modernog javnog servisa naših korisnika i osiguranika, zaključio je Piletić.  

Ravnatelj Zavoda za mirovinsko osiguranje Ivan Serdar kazao je kako su razdoblje od hrvatske samostalnosti do danas obilježile reforme i napori uloženi u unaprjeđenje mirovinskog sustava kako bi se osigurao kvalitetan i dostojanstven život najbrojnijoj skupini hrvatskog društva, korisnicima mirovina. - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u tom je razdoblju prepoznao i uspostavio mehanizme za uspješno poslovanje, a uz visoku razinu stručnosti i specifična znanja naših radnika provedbu mirovinskog osiguranja čini kvalitetno organiziran sustav koji uspješno odgovara na sve izazove u okruženju, kazao je Serdar. Podsjetio je da je 2019. stupio na snagu paket mirovinskih zakona obuhvaćenih mirovinskom reformom koji se odnosio na izmjene i dopune šest zakona, te da je 2021. stupio na snagu  Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Govorio je i o novim inovativnim rješenjima digitalnog poslovanja Zavoda uz pomoć sredstava iz fondova EU-a te projektu jačanja administrativnih kapaciteta Zavoda, odnosno uspostavi cjelovitog sustava za upravljanje ljudskim potencijalima za razdoblje od 2019. do 2023. - Unaprijedit će se novi informacijsko- tehnološki sustav,  provesti edukacija radnika i ulagati u daljnju digitalizaciju, kazao je Serdar.

Sudionicima sjednice obratili su se i bivši ravnatelji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Mile Rukavina i Srećko Vuković koji su se prisjetili značajnih projekata i reformskih zahvata u svojim mandatima. Neki od njih su projekt obeštećenja, odnosno vraćanja duga umirovljenicima, preustroj Zavoda za mirovinsko osiguranje uvođenjem informatičke strukture, uvođenje drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja, zamjena radne knjižice elektroničkim zapisom o radno-pravnom statusu, te uvođenje elektroničkog sustava upravljanja dokumentacijom. 

Član Odbora Silvano Hrelja podsjetio je na još jednu dimenziju Zavoda koji je u proteklih 100 godina, bez obzira na politički sustav, bio i graditelj domova umirovljenika i domova zdravlja. - Ta postojanost kroz vrijeme je njegova veličina, kazao je Hrelja. – Pred nama ima velikih izazova, no ne može HZMO biti jedini borac protiv siromaštva u RH, on je temelj socijalne sigurnosti građana, ali onih koji imaju bar nešto staža, a siromaštvo pogađa sve, ta priča mora biti nadograđena na mirovinski sustav, upozorio je Hrelja. Što se tiče broja siromašnih, smatra da siromaštvo treba prepoznati i siromašne pravilno pobrojati kako bi se moglo pomoći onima koji su doista u potrebi, a da sustav mora biti pravedan složio se i član Odbora Mladen Karlić. 

Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta Zagreb, ujedno imenovani član Odbora, pohvalio je statistiku HZMO-a koja sadrži mnoštvo informacija koje bi sada, kako smatra, trebalo urediti po važnosti. Govoreći o održivosti mirovinskih fondova, kazao je da sadašnje projekcije pokazuju da su mirovine sigurne, no da trajni izazov predstavlja to što su mirovine niske i da na tome treba raditi. 
 
Članica Odbora Martina Vlašić Iljkić osvrnula se na sigurnost mirovinskih fondova, te mogućnost da buduće mirovine izgube na vrijednosti. Također je upozorila da se dječji doplatak godinama nije povećavao, a u vezi Nacionalne naknade za starije osobe naglasila da ima premalo njezinih korisnika, samo oko 6 tisuća te smatra da  je zbog toga ova mjera promašena.

Ravnatelj HZMO-a Serdar pojasnio je da Zavod ne vodi evidenciju visine uplate sredstava u fondove, već Ministarstvo financija prema čijim podacima u rebalansu sredstva uplate za mirovinsko osiguranje iznose  oko 28 milijardi,  što čini 62,5 posto za pokriće rashoda za mirovine, a razlika  od 37,5 posto se pokriva iz općih prihoda i primitaka proračuna. 

Zastupnicu Katarinu Peović zanimali su eventualni problemi vezani uz drugi mirovinski stup, naglasivši kako mnogi smatraju da bi ga trebalo ukinuti. Državni tajnik rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić kazao je kako se rade analize u kojem smjeru idu fondovi kako bi bilo što manje rizičnih ulaganja te da se planira osnažiti i 2. i 3. stup mirovinskog osiguranja, a podršku osnaživanju 2. stupa dao je i imenovani član Odbora Danijel Nestić.