Zagreb – U Saboru je u četvrtak održana sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku s temom "Sestrinstvo - snaga je u zajedništvu". Sjednica je sazvana u povodu obilježavanja 12. svibnja - Međunarodnog dana sestrinstva – medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Uz saborske zastupnike, članove Odbora, sjednici su nazočili predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kao i predstavnici struke, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske udruge medicinskih sestara, Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/medicinskih tehničara, Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva, predstavnici fakulteta zdravstvenih studija, veleučilišta, škole za medicinske sestre i drugi.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar - Dračevac, čestitavši svim medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima njihov dan, podsjetila je kako oni čine najbrojniju profesionalnu skupinu unutar hrvatskog zdravstva koja nesebično skrbi o zdravstvenim potrebama pojedinaca i zajednice, a njihova nezamjenjiva i neprocjenjiva uloga prisutna je na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite.
- Uz sve probleme s kojima se u svom radu i profesionalnom razvoju susreću, njihova je snaga upravo u zajedništvu kojim daju svoj nemjerljiv doprinos u borbi za zdravlje svih građana, a to zajedništvo i snaga osobito su došli do izražaja u doba pandemije koronavirusa, kazala je Sabljar - Dračevac. Izrazila je nadu da će i ova sjednica dati doprinos u pronalaženju rješenja za unaprjeđenje položaja medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), ujedno i imenovani član Odbora Mario Gazić, dao je osvrt na trenutačnu situaciju sestrinstva u Hrvatskoj. - Problemi koji se vuku godinama, još uvijek su prisutni, kazao je Gazić, a jedan od tih problema je odlazak medicinskih sestara u inozemstvo. - Podaci prikupljeni prije mjesec dana pokazuju da u bolničkom sustavu nedostaje 4 tisuće medicinskih sestara, no da bismo spriječili njihov odlazak, treba omogućiti što bolje uvjete rada, upozorio je Gazić. Pozitivnim je ocijenio što se nakon devet godina pokrenulo pitanje izmjene Uredbe kojom se definiraju koeficijenti i priznavanje visoke stručne spreme za sestre, a prijedlog promjene te uredbe poslan je Vladi. - Za trajanja pandemije covida 19 sestre su pokazale da su stabilan stup zdravstva, o čemu govori i broj prekovremenih sati, i niti u jednom trenu se nije primijetio njihov nedostatak, kazao je Gazić. Osim rješavanja pitanja koefocijenata, Gazić je istaknuo i važnost povećanja upisnih kvota za medicinske škole.
Tomislav Dulibić, državni tajnik Ministarstva zdravstva istaknuo je kako je suradnja Ministarstva s HKMS i Sindikatom medicinskih sestra dobra, te kako su u izradu izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama u dijelu koji se tiče medicinskih sestara i tehničara bili uključeni svi važni dionici struke. Također je naglasio kako je potrebno urediti osnovne plaće medicinskih sestara na način da se one usklade s njihovim petogodišnjim srednjoškolskim školovanjem.
Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak dao je prikaz aktualnoga stanja u području obrazovanja medicinskih sestara i tehničara na srednjoškolskoj razini i u visokom obrazovanju, a savjetnica ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Zvjezdana Bogdanović govorila je o važnoj ulozi medicinskih sestara i tehničara u sustavu socijalne skrbi, posebno s ranjivim skupinama, što je došlo do izražaja za vrijeme pandemije covida 19. – Potrebno je raditi na poboljšanju institucionalnog okvira i zakonodavne regulative, poput npr. zakona o inkluzivnom dodatku i osobnoj asistenciji osoba s invaliditetom, kako bismo zadržali sestre i tehničare u Hrvatskoj, kazala je Bogdanović.
U ime Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara obratila se predsjednica Glavnog vijeća sindikata Anica Prašnjak koja se također osvrnula na problem odlaska medicinskih sestara iz Hrvatske što je potkrijepila i podatkom da godišnje oko 280 sestara podnese zahtjev za odlazak u inozemstvo. Još je jednom podsjetila na važnu ulogu medicinskih sestara u zdravstvenoj zaštiti građana i stoga potrebu većeg vrednovanja njihovoga posla u sustavu. Osim povećanja upisnih kvota za medicinske škole, smatra da je potrebno uzeti u obzir i rješavanje njihovog stambenog pitanja, te pomoći roditeljima i đacima putem stipendiranja. – Sindikat se do sada izborio za povećanje osnovice, obračun prekovremenih sati te beneficirani radni staž za neke djelatnosti, kazala je Prašnjak, a nužnim smatra uskladiti sistematizaciju radnih mjesta u zdravstvenim ustanovama s prihvaćenim standardima kvalitete i uvrstiti kategorizaciju bolesnika.
Prodekanica za studente Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Snježana Čukljek podsjetila je kako ta ustanova više od 50 godina provodi obrazovanje medicinskih sestara i tehničara, pa tako danas na studiju sestrinstva ima više od 1500 studenata. Ravnateljica Škole za medicinske sestre u Mlinarskoj Asja Jelaković, ujedno i predsjednica Udruge zdravstvenih škola RH, kazala je kako je ova škola kolijevka sestrinstva koja je prošle godine proslavila svoju stotu obljetnicu postojanja. Istaknula je kako je prosječna ocjena učenica/učenika 4,7 što puno govori o tim mladim ljudima koji imaju veliku potrebu za obrazovanjem. – Prostora za napredovanje što se tiče povećanja upisnih kvota za sestre/tehničare ima, ali treba biti svjestan da su oni jako skupo zanimanje, te istaknula kako je to najviše došlo do izražaja u vrijeme pandemije – od čestog testiranja, korištenja jednokratne zaštitne i druge radne opreme itd., kazala je Jelaković te upozorila da je to stavka zbog koje se najčešće zaustavlja širenje programa.
Tanja Lupieri iz Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS) dala je kratki prikaz rada Udruge koja se prije svega bavi edukacijom, organizacijom stručnih događanja itd. te objasnila kako je Udruga dio Međunarodnog vijeća medicinskih sestara koje okuplja oko 130 država, odnosno 30 milijuna med sestara. - Vijeće je ove godine poslalo poruku da je „Sestrinstvo glas koji vodi“, te da u medicinske sestre treba ulagati, kazala je Lupieri. Jedan od prijedloga Udruge je, kako je pojasnila Lupieri, da se napravi strateški plan kako će se i na koji način u sljedećem razdoblju ulagati u sestrinstvo.
Kroz raspravu koja je uslijedila ponovljeno je koliko je bitno u reformu zdravstva uključiti i planirati kadrovske potrebe, poboljšati položaj sestara i tehničara kroz usklađenost koeficijenta sa složenošću poslova koje obavljaju, povećati kvote za upise u zdravstvene škole i općenito osnažiti položaj medicinskih sestara i tehničara u društvu.