.png)
Zagreb - Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u srijedu tematsku, online sjednicu posvećenu šećernoj bolesti u Hrvatskoj prije i tijekom epidemije koronavirusa. Sudionici sjednice razmijenili su relevantne podatke o šećernoj bolesti te iznijeli prijedloge kako doprinijeti podizanju svijesti o ovoj teškoj kroničnoj bolesti i unaprijediti sustav prevencije, ranog otkrivanja i praćenja ishoda liječenja dijabetesa.
Uz članove Odbora, sjednici su nazočili predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, stručnjaci s područja endokrinologije i dijabetologije te predstavnice udruga oboljelih od šećerne bolesti.
Predsjednica Odbora dr. Renata Sabljar-Dračevac navela je podatak kako je šećerna bolest treći uzrok smrti u Hrvatskoj, te od nje boluje svaka deseta osoba. -Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 500 tisuća oboljelih, a poražavajuća je činjenica da njih gotovo 40 posto i ne zna da u sebi nose ovu, jednu od najraširenijih kroničnih nezaraznih bolesti, istaknula je Sabljar-Dračevac. Naglasila je kako u doba pandemije COVID-a 19 osobe sa šećernom bolešću posebno moraju paziti na zaštitu svoga zdravlja jer dosadašnji podaci pokazuju da osobe koje imaju dijabetes, mogu razviti težu kliničku sliku infekcije. -Dobra regulacija šećerne bolesti, izbjegavanje situacija u kojima se mogu izložiti riziku od zaraze COVID-om 19, kao i cijepljenje, trebaju biti prioriteti svake osobe sa šećernom bolešću, kazala je Sabljar-Dračevac.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva dr. Željko Plazonić kazao je da je dijabetes vodeća kronična bolest po broju oboljelih u suvremenom svijetu što predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sustav. –Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije u 2019. u svijetu je evidentirano 463 milijuna ljudi oboljelih od šećerne bolesti, a predviđa se da će do 2045. taj broj porasti za još 51 posto, upozorio je Plazonić. Među ostalim, osvrnuo se i na važnost donošenja novog Nacionalnog programa zaštite osoba sa šećernom bolesti.
Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike osvrnula se na rad Povjerenstva za sprječavanje Covid-a za starije i rizične skupine koje je osnovano 2020. godine kako bi se pomoglo korisnicima sustava socijalne skrbi među kojima ima i jako puno oboljelih od šećerne bolesti.
Pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dr.Tea Strbad kazala je da HZZO prepoznaje šećernu bolest kao globalnu prijetnju zdravlju stanovništva, te podržava sve aktivnosti kojima se ta bolest može prevenirati i uspješnije liječiti. -Ranom prevencijom mogu se spriječiti komplikacije izazvane ovom bolešću i umanjiti dodatni troškovi liječenja, rekla je.
Dr. Tomislav Benjak iz Zavoda za javno zdravstvo govorio je o ulozi HZJZ-a u skrbi za oboljele od šećerne bolesti te istraživanjima koje provodi, poput istraživanja komorbiditeta kod težih oblika COVID-a, među kojima se često nalaze i osobe oboljele od šećerne bolesti.
O zbrinjavanju osoba sa šećernom bolesti tijekom epidemije koronavirusa u Hrvatskoj govorio je doc. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovec“, ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a. Osvrnuvši se na velik broj oboljelih od šećerne bolesti dr. Rahelić je istaknuo kako ona predstavlja veliki javnozdravstveni i socioekonomski problem. –U 2016. HZZO je na liječenje dijabetesa tipa 2 utrošio 4,6 milijarde kuna, što čini 20 posto proračuna HZZO-a, kazao je Rahelić. Smatra zabrinjavajućim i porast troška liječenja komplikacija uzrokovanih dijabetesom, što ukazuje na važnost prevencije i ranog otkrivanja ove bolesti.
–Šećerna bolest povećava učestalost pojave kardio-vaskularnih bolesti, amputacija potkoljenica i bolesti bubrega, što sve utječe na kvalitetu života oboljeloga, rekao je. -Zbog svega ovoga pri liječenju dijabetesa treba imati multifaktorski pristup, no pitanje je da li se sada u Hrvatskoj on može provesti, kazao je Rahelić. Upozorio je kako u Hrvatskoj trenutno ima samo oko 150 endokrinologa-dijabetologa, neke županijske bolnice imaju samo jednog dijabetologa, a nedostaje i medicinskih sestara edukatora. Zbog svega ovoga smatra da bi trebalo reorganizirati sustav skrbi o oboljelima, promijeniti kurikul medicinskog i srodnih fakulteta, ojačati edukacijske timove dovoljnim brojem dijabetologa, medicinskih sestara edukatora i nutricionista. –Potrebno je ojačati i ulogu udruga oboljelih od dijabetesa i što žurnije donijeti novi Nacionalni program zaštite osoba sa šećernom bolesti. Rahelić je zatražio podršku Odbora i Sabora za inicijativu proglašenja Hrvatskoga dana šećerne bolesti, čime bi se barem dva puta godišnje u javnosti moglo više progovoriti o ovoj teškoj kroničnoj bolesti. Također je predložio da Sabor obnovi Rezoluciju o šećernoj bolesti iz 2011.
Saborski zastupnik i član Odbora prof. dr. sc. Milan Vrkljan, ujedno predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva HLZ-a govorio je o Nacionalnoj strategiji liječenja dijabetesa pri čemu se posebno osvrnuo na važnost praćenja ishoda liječenja oboljelih od dijabetesa i podizanje Strategije na višu razinu, prije svega kvalitetnom edukacijom sestara, angažiranjem nutricionista u centrima za dijabetes te educiranjem pacijenata. Upozorio je također na potrebu izrade novoga, jednostavnijeg registra oboljelih, putem kojeg bi se mogao pratiti ishod liječenja.
Članica Odbora, dr. Andreja Marić iznijela je iskustva u organizaciji rada u dijabetološkim županijskim centrima prije i za vrijeme epidemije koronavirusa, s posebnim osvrtom na županijsku bolnicu u Čakovcu. Marić je također istaknula važnost edukacije liječnika opće/obiteljske medicine, važnost pravovremenog upućivanja bolesnika dijabetologu te edukaciju svih čimbenika u društvu (i vrtića i škola). Među problemima koji su se pojavili tijekom epidemije Marić je spomenula kako su dijabetolozi i medicinske sestre angažirani u zbrinjavanju COVID-19 bolesnika, a uz to došlo je i do smanjenog kapaciteta rada odjela i poliklinika te smanjenja broja usluga za 30 do 60 posto. Problem je također i nedolazak pacijenata na preglede bilo zbog samoizolacije, bolesti ili bojazni od zaraze, kazala je Marić.
Sudionicima sjednice obratila se i predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach koja je predstavila aktivnosti i projekte Saveza usmjerenih ka podizanju svijesti o šećernoj bolesti u RH te Katja Šćurla, predsjednica Dijabetičkog društva Trogir koja je upozorila na nedostatak potpune skrbi osoba oboljelih od šećerne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Sudionici sjednice su zaključili kako je u cilju postizanja odgovarajuće skrbi za oboljele od šećerne bolesti potrebno riješiti nedostatak dijabetologa, medicinskih sestara edukatora i nutricionista, a da uz to treba jačati i regionalne dijabetičke centre kako bi se osigurala ravnomjerna skrb svim oboljelima, i u najudaljenijim mjestima u RH. Ponovljeno je kako bi pozitivan učinak u jačanju svijesti o dijabetesu imalo i obnavljanje saborske Rezolucije o šećernoj bolesti, te podrška zastupnika novom Nacionalnom programu zaštite osoba sa šećernom bolesti. Pozitivnom je ocijenjena i inicijativa za proglašenjem Hrvatskog dana šećerne bolesti za koji je predložen mjesec svibanj te što skorije donošenje odgovarajućeg HZZO-va registra oboljelih.