Zagreb – Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, u suradnji s pravobraniteljicom za djecu Helencom Pirnat Dragičević, organizirao je u srijedu sjednicu s temom "Dječja i adolescentna psihijatrija u Republici Hrvatskoj – gdje smo sada?".
Sudionici sjednice raspravljali su o mogućnostima poboljšanja uvjeta liječenja djece i adolescenata s teškoćama mentalnoga zdravlja, o budućnosti razvoja sustava zaštite mentalnog zdravlja djece i adolescenata te problemu nedovoljne kadrovske i materijalne ekipiranosti zdravstvenih institucija ili odjela specijaliziranih za mentalno zdravlje djece i mladeži.
Na sjednici su uz članove saborskoga Odbora i pravobraniteljicu za djecu, sudjelovali i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, zamjenik ministra zdravstva Vili Beroš, renomirani stručnjaci s područja dječje i adolescentne psihijatrije iz Zagreba, Osijeka i Splita, predstavnici pravobraniteljskih institucija i socijalnih ustanova.
Predsjednica Odbora Ines Strenja istaknula je da čak svako peto dijete i adolescent, koji su jedna od najranjivijih skupina društva, u nekom trenutku može imati teškoće s mentalnim zdravljem. - U Hrvatskoj trenutno postoji niz problema vezanih uz neodgovarajuće uvjete liječenja, nedovoljan broj stručnjaka koji rade s djecom te izostaju standardi i normativi koji određuju osobitosti rada s tom skupinom pacijenata, kazala je Strenja. - Potrebno je unaprijediti zaštitu mentalnog zdravlja djece na što su upozorili Odbor za prava djeteta UN-a 2014. kao i Europska komisija u svojim izvješćima 2016. i 2017. godine. Nužno je povećati broj kreveta za liječenje ovakvih pacijenata, povećati broj specijalista dječje psihijatrije i uvrstiti dječju i adolescentu psihijatriju kao samostalnu kategoriju u Strategiju razvoja bolnica do 2030. godine, napomenula je Strenja.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je da Hrvatska u području dječjih prava još puno treba učiniti u vezi s preventivom, stručnom pomoći i podrškom djeci s problemom mentalnog zdravlja. Podsjetila je da Ured pravobraniteljice provodi redovite izvide institucija dječje i adolescentne psihijatrije, te na temelju toga daje svoje preporuke. Među ostalim, Ured je 2016. preporučio Ministarstvu zdravstva ubrzanje donošenja strateškog plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije, donošenje standarda i normativa u području liječenja, procedure u slučajevima preuzimanja djece koja su akutnoj fazi bolesti te dodatnu edukaciju liječnika za što ranije uspostavljanje dijagnoze.
Savjetnica pučke pravobraniteljice Ksenija Bauer govorila je o Nacionalnom preventivnom mehanizmu koji, među ostalim, uključuje i redovite i ad hoc obilaske zdravstvenih institucija koje skrbe o djeci i mladima s problemom mentalnog zdravlja. Prema rezultatima izvida iz 2016., ustanovljeno je da je potrebno u nekoliko većih bolničkih centara, poput onih u Zagrebu, Osijeku i Splitu, osigurati preduvjete za rad zatvorenih odjela, posebno kod potrebe za fiksacijom osoba, osigurati odvajanje pacijenata po dobi itd. – Liječenje u zatečenim, neodgovarajućim uvjetima kršenje je prava djece i na to smo tada upozorili Ministarstvo zdravstva, kazala je Bauer.
Pročelnik Odjela za dječju i adolescentu psihijatriju i psihoterapiju KBC Zagreb, Ivan Begovac naglasio je važnost rada s roditeljima i njihovog upućivanja na specijaliste dječje psihijatrije te skidanja stigme s djece koja se liječe kod psihijatara. - Pristup liječenju djece i mladih treba biti multidisciplinaran i uključivati pedijatre, socijalne radnike, rehabilitatore i učitelje, kazao je Begovac te naglasio kako se ranom dijagnostikom i ranom prevencijom za 70 do 80 posto sprječavaju i poremećaji u odrasloj dobi. Ponovio je kako je nužno raditi na razvoju dječje i adolescentne psihijatrije u Kliničkim bolničkim centrima u četiri regije, riješiti problem stacionarnog liječenja i prilagoditi ga specifičnim dijagnozama poput autizma, poremećaja hranjenja i poremećaja ponašanja. Za daljnje unaprjeđenje dječje i adolescentne psihijatrije istaknuo je nužnost kompletiranja timova za dječju i adolescentu psihijatriju, daljnje raspisivanje natječaja za specijalizaciju dječje psihijatrije te stavljanje psiho-socijalnih metoda liječenja na prvo mjesto u odnosu na farmakološko liječenje.
O dobrom primjeru unaprjeđenja uvjeta skrbi o djeci i adolescentima s problemima mentalnog zdravlja govorila je pročelnica Zavoda za dječju i adolescentu psihijatriju KBC Osijek Katarina Dodig-Ćurković. – Ovaj Zavod je 2016. izdvojio dječju i adolescentu od odrasle psihijatrije, a uz Pedijatarsku bolnicu za djecu i mladež u Zagrebu ima najdulju tradiciju stacionarnog liječenja, kazala je Dodig-Ćurković. - Od kada je Zavod postao samostalna jedinica, zgrada Zavoda da je obnovljena, povećan je broj kreveta u bolničkom odjelu, povećani kapaciteti dnevne bolnice, a postoje psihologijska, logopedska i neurofeedback ambulanta, rekla je. Ukazala je također na još uvijek neriješene probleme poput nedostatnog broja dječjih i adolescentnih psihijatara i popratnog medicinskog osoblja, posebno za noćni rad te nedostatak hitne ambulantne.
U raspravi koja je uslijedila obratili su se i predstavnici resornih ministarstava, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te pomoćnik ministra zdravstva Vili Beroš. Murganić je naglasila da je važno na vrijeme dijagnosticirati problem mentalnog zdravlja kod djece, s obzirom na to da se u ranoj dobi on teško prepoznaje. Na nužnost dodatne edukacije u prepoznavanju problema narušenog mentalnog zdravlja djeteta, poput dodatnih edukacija u školskoj medicini, pedijatriji i samim školama, ukazala je i Vlatka Boričević-Maršanić, ravnateljica Psihijatarske bolnice za djecu i mladež iz Zagreba. - Nažalost, traumatizirana ili bolesna djeca često kasno dolaze na liječenje jer problem nije na vrijeme prepoznat, kazala je. Iznijela je podatak da svakoga dana u ovu zdravstvenu ustanovu dolaze pacijenti s pokušajem suicida, što čini jednu trećinu od ukupnog broja djece pacijenata godišnje. Pomoćnik ministra zdravstva Beroš kazao je da Ministarstvo zdravstva razmatra mogućnosti unaprjeđenja uvjeta liječenja djece te je izradilo nacrt Nacionalnog plana za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije koje će biti upućeno na javno savjetovanje.
Tijekom rasprave, još je jednom naglašena važnost multidisciplinarnog pristupa u radu s djecom narušenog mentalnog zdravlja te potreba razvijanja adekvatne mreže institucija za dijagnosticiranje, liječenje i rehabilitaciju djece s mentalnim zdravstvenim problemima, ne samo na razini regija, nego i gradova.