Zagreb – Ususret saborskoj raspravi o Konačnom prijedlogu Zakona o brdsko-planinskim područjima i o Konačnom prijedlogu Zakona o potpomognutim područjima, članovi Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije i ostali zainteresirani zastupnici, te predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i predstavnici Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova raspravljali su u srijedu na tematskoj sjednici o novim zakonskim rješenjima važnima za razvoj potpomognutih i brdsko-planinskih područja.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac uvodno je predstavio nove odredbe u tekstu obaju zakonskih prijedloga izrazivši nadu da će biti usvojeni i stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Kako oba zakona obuhvaćaju područja Republike Hrvatske sa specifičnim obilježjima i poteškoćama, namjera Vlade RH bila je stvoriti adekvatan zakonski okvir za jačanje konkurentnosti i vlastitih razvojnih potencijala. Govoreći o brdsko-planinskim područjima, naglašeno je da su za sljedeće tri godine u Državnom proračunu povećana predviđena sredstva na razdjelu nadležnog ministarstva na 30 milijuna kuna te da će se kroz Program razvoja brdsko-planinskih područja ciljano djelovati na podizanje gospodarskih aktivnosti, demografske mjere i podizanje kvalitete života žiteljima ovih područja.
Odlukom Vlade RH o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, status potpomognutih područja stekle su ukupno 304 jedinice lokalne samouprave te će se novim Zakonom o potpomognutim područjima stvoriti jedinstveni pravni okvir za regulaciju dodatnih mogućnosti jedinica lokalne samouprave, poduzetnika i građana.
Raspravu je otvorio potpredsjednik Odbora Damir Mateljan ukazavši na potencijalne financijske poteškoće u budućnosti zbog odredaba Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se temelji na prihodima oporezivanja rada, a intencija EU i Hrvatske je da se smanjuje porezno opterećenje rada te time i prihod lokalnih zajednica.
Zastupnici su također otvorili pitanje reforme i teritorijalnog preustroja lokalne samouprave što je neizbježan korak ukoliko se želi ojačati kapacitete za gospodarski razvoj i povlačenje europskih sredstava na lokalnom nivou.
Dodatan fokus na potrebu aktivnije fiskalne politike i pripremu na novo financijsko razdoblje EU-a, usmjerila je u svojem izlaganju zastupnica Sonja Čikotić.
Zastupnik Marko Vešligaj apelirao je da se pripadnost brdsko-planinskom području ne određuje na nivou jedinice lokalne samouprave već da se pokuša pronaći rješenje koje bi preciznije obuhvatilo područja koja po svojim obilježjima pripadaju u brdsko-planinska.
Član Odbora Milorad Batinić predložio je model praćenja učinaka ovih dvaju zakona po uzoru na Zakon o otocima, kao i pregled provedenih programa prema starim zakonima. Također je upozorio na potrebu bolje valorizacije projekata na ovim područjima u smislu njihove ekonomske opravdanosti.
Predstavnici Hrvatske zajednice županija Petar Mamula, zamjenik župana PGŽ-a te predstavnik Udruge gradova Siniša Žulić, gradonačelnik Buzeta rekli su da su ovi zakoni korak naprijed, no da kvaliteta uvelike ovisi o podzakonskim aktima i njihovoj provedbi te o financijskim mogućnostima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Dragana Jeckov, članica Odbora, sugerirala je osiguravanje posebnog modela financiranja projekata s potpomognutih područja s manjinskim stanovništvom kako bi se osigurala bolja dostupnost i efikasnost.
Predsjednica Odbora Branka Juričev-Martinčev upoznala je nazočne sa inicijativom župana Karlovačke županije Damira Jelića da se u Zakonu o potpomognutim područjima posebnim člankom uredi sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga.
Zaključno je predsjednica Odbora izrazila zadovoljstvo konstruktivnom raspravom i uvjerenje da će predstavnici predlagatelja uvažiti argumente iznesene u raspravi.