Zagreb - Odbor za zaštitu okoliša i prirode u četvrtak je proveo raspravu o planiranim i poduzetim aktivnostima na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na problematiku izgradnje centara za gospodarenje otpadom.
Sjednici Odbora nazočili su predstavnici nadležnih tijela, centara za gospodarenje otpadom, regionalne i lokalne razine, udruga civilnog društva te stručnjaka s područja gospodarenja otpadom. Ovo je bilo prvi puta da su sjednici Odbora nazočili predstavnici svih tvrtki, najvećim dijelom direktori/direktorice, koje su nositelji izgradnje i upravljanja navedenim centrima za gospodarenje otpadom kao i tvrtki koje upravljaju već izgrađenim centrima.
Predsjednik Odbora Ivan Vilibor Sinčić uvodno je naglasio da je Republika Hrvatska u procesu pregovaranja Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji preuzela niz obveza u području zaštite okoliša i prirode te se između ostalog obvezala uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom do kraja 2018. godine, odnosno sagraditi sve centre za gospodarenje otpadom i sanirati sva odlagališta. Međutim, sanacija odlagališta kao i izgradnja CGO-a značajno kasni te su do sada izgrađena svega dva centra na čiji rad postoje ozbiljni prigovori lokalne zajednice. U prilog uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom ne idu ni podaci o porastu količina proizvedenog komunalnog otpada suprotno ciljevima zacrtanim Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022., visoka stopa odlaganja komunalnog otpada (odlaže se 72% komunalnog otpada što je tri puta više od zadanog cilja), niska stopa odvojenog prikupljanja papira, stakla, plastike, metala, biootpada i dr. (svega 28% u 2017.), neispunjenje cilja smanjenja količine odlaganja biorazgradivog otpada (u 2017. bila 112% više od propisanog ciljem).
U nastavku sjednice predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike informirali su o aktivnostima koje Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provode u realizaciji ciljeva zacrtanih Planom gospodarenja otpadom s naglaskom na do sada odobrene projekte koji se sufinanciraju iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te pozive koji se planiraju objaviti do kraja ove godine. Članovi Odbora informirani su da je Ministarstvo sukladno Planu izradilo Prijedlog dinamike zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske kojim se definira dinamika rada i zatvaranja aktivnih odlagališta neopasnog otpada, a za koje je u mjesecu listopadu i studenom provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Sjednici nazočni direktori/direktorice odnosno predstavnici tvrtki koje su nositelji izgradnje i upravljanja navedenim centrima za gospodarenje otpadom kao i tvrtki koje upravljaju već izgrađenim centrima (Ekoplus d.o.o., Kaštijun d.o.o. za gospodarenje otpadom, Bikarac d.o.o., EKO d.o.o., Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o., EKOS d.o.o., Regionalni centar za gospodarenje otpadom – Šagulje d.o.o., Piškornica d.o.o., Regionalni centar čistog okoliša d.o.o., KODOS d.o.o., Zagrebački centar za gospodarenje otpadom d.o.o.) prezentirali su informacije o statusu navedenih centara od kojih su dva izgrađena (CGO „Marišćina i „Kaštijun“), dva u izgradnji (CGO „Bikarac“ i CGO „Biljane Donje“) dok su četiri pred odobrenjem EU financiranja i tri u postupku pripreme dokumentacije.
Članovi Odbora naglasili su važnost dobivanja realne slike postojeće situacije i ocjene potrebnog vremena za realizaciju ciljeva te su upozorili na plaćanje penala zbog neostvarenja zacrtanih ciljeva. Istaknuto je kako se značajno kasni s izgradnjom centara za gospodarenje otpadom te da u zadnje tri godine nema ozbiljnog pomaka u gospodarenju otpadom.
Istaknuto je da u donesenom Planu gospodarenja otpadom nema jasno definiranih područja centara, upozoreno je na potrebu realnosti u planiranju te je istaknuta važnost osiguravanja kontinuiteta gospodarenja posebnim kategorijama otpada i raspisivanja javnog poziva za obavljanje usluge sakupljanja posebnih kategorija otpada.
Naglašena je potreba uvođenja naknade za odlaganje otpadom (tzv. landfill tax) sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, financiranja izgradnje sortirnica, kompostana i centara za ponovnu uporabu. Izraženo je pojedinačno mišljenje o neprihvaljivosti MBO tehnologije u centrima za gospodarenje otpadom. Otvorena su i pitanja prikupljanja i recikliranja građevnog otpada i slično. Izražen je i stav da Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poduzimaju sve potrebne aktivnosti sukladno Planu, ali da pri tome ne treba zanemariti ulogu i značaj lokalne razine u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Sjednici nazočni predstavnici Općine Viškovo upozorili su na probleme s kojima se lokalno stanovništvo susreće uslijed rada CGO Marišćina te je načelnica općine istaknula da je Općinsko vijeće Općine Viškovo donijelo Zaključak kojim zahtjeva od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Primorsko-goranske županije i drugih nadležnih institucija da se odmah zatvori CGO Marišćina.
U raspravi su sudjelovali i predstavnici udruga civilnog društva (Zelena akcija, Udruga za zaštitu okoliša Resnik, UZOR ujedno i kao predstavnici mreže Zero Waste Hrvatska, Udruga „Eko Zagreb“, Udruga Ravni kotari, Krizni eko stožer Marišćina, Eko Kvarner, Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom) koji su između ostalog naglasili da se postojećim te budućim centrima za gospodarenje otpadom s energetskom oporabom otpada neće postići ciljevi propisani EU direktivama u zadanom roku, da je riječ o zastarjelom i lošem konceptu te su iznijeli prigovor na način komuniciranja s javnošću i netransparentnost kada je riječ o planiranju i izgradnji CGO-a.
Osvrt na postojeći sustav gospodarenja otpadom u RH tijekom rasprave iznijeli su i predstavnici znanstvene zajednice te stručnjaci s područja gospodarenja otpadom. Lidija Runko Luttenberger upozorila je na potrebu revidiranja postojećeg skupog koncepta gospodarenja otpadom, a kojeg bi nositelj trebala biti lokalna razina. Viktor Simončić postavio je pitanje troškova ovakvog sustava i njegova opterećenja za građane te realnosti ispunjenja obveza koje je RH preuzela Ugovorom o pristupanju. U tom smislu predložio je derogaciju Ugovora.
Zaključno je predsjednik Odbora naznačio da će sukladno provedenoj raspravi biti pripremljen Prijedlog zaključaka o kojem će se provesti glasovanje na narednoj sjednici Odbora.