.png)
Zagreb – Saborski Odbor za vanjsku politiku u suorganizaciji s Hrvatskim diplomatskim klubom održao je u ponedjeljak okrugli stol s temom „Parlamentarna diplomacija – ciljevi i praksa“, obilježavajući na taj način i trideset i prvu godišnjicu primitka RH u Organizaciju ujedinjenih naroda.
Okrugli stol otvorio je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli koji je naglasio važnu ulogu Hrvatskoga sabora u pozicioniranju Hrvatske na međunarodnom planu, bilo djelovanjem kroz razne međunarodne organizacije, bilo kroz rad Odbora za vanjske poslove, Odbora za europske poslove, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, međuparlamentarne skupine prijateljstva i kroz brojne druge aktivnosti parlamentarne diplomacije kojima Sabor doprinosi hrvatskoj vanjskoj politici i hrvatskim interesima općenito.
- Ovaj okrugli stol je dobra prilika da razmijenimo mišljenja na koji način se klasična i parlamentarna diplomacija isprepliću i nadopunjuju i koji su ciljevi parlamentarne diplomacije u budućnosti, kazao je predsjednik Odbora Cappelli.
Predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba veleposlanik Emilio Marin kazao je da je Klub nedavno obilježio 20 godina postojanja, a u njegovom radu sudjeluju i umirovljeni i aktivni veleposlanici. – Kao umirovljeni veleposlanici slobodniji smo u svojim izlaganjima, pa nam je i bliža parlamentarna nego klasična diplomacija, kazao je veleposlanik Marin. Ujedno je podsjetio i na važnu ulogu stranih parlamenata i parlamentarne diplomacije u razdoblju međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Nazočnima se obratio potpredsjednik Hrvatskoga sabora Furio Radin koji se osvrnuo na razdoblje nakon međunarodnog priznanja RH, od uspostave diplomatskih odnosa, multilateralnih i bilateralnih kontakta, kako na razini izvršne vlasti, tako i na razini parlamenata.
- Hrvatski sabor i njegovi zastupnici su u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća pridonosili parlamentarnom diplomacijom razvoju međunarodnih odnosa i ostvarivanju ciljeva hrvatske vanjske politike, kako na bilateralnoj razini tako i kroz mnogobrojne značajne aktivnosti u parlamentarnim skupštinama raznih međunarodnih organizacija, podsjetio je potpredsjednik Radin te dodao kako je od tada do danas Hrvatski sabor uspostavio izravne odnose s parlamentarnim domovima preko stotinu država, zastupajući političke i gospodarske interese Republike Hrvatske, potičući i kulturnu, znanstvenu i svaku drugu suradnju te doprinoseći, uz sve druge poluge hrvatske diplomacije i politike, boljem međusobnom razumijevanju i ostvarivanju strateških interesa. - Danas, kad je Hrvatska punopravna članica gotovo svih međunarodnih institucija, UN-a, Vijeća Europe, NATO-a, EU-a i brojnih drugih, a uskoro će, nadamo se i članstvom u OECD-u dovršiti svoju međunarodnu integraciju u najvažnije organizacije, ne smijemo zaboraviti da je taj put ipak bio trnovit, dugotrajan i zahtjevan, istaknuo je Radin.
- Danas, a bit će to još izraženije u budućnosti, jača i uloga i odgovornost parlamenata kako u doprinosu jačanju mira, stabilnosti, gospodarskog i socijalnog napretka i ravnomjernog razvoja, demokracije i međunarodnog pravnog poretka, te općenito jačanju suradnje i multilateralizma. Važno je i zajednički prepoznati i iznaći adekvatne odgovora za nove izazove kao što su klimatske promjene i njihove posljedice, tehnološki napredak i brojna pitanja koja se otvaraju zajedno s tim napretkom, te naravno nove političke, gospodarske, zdravstvene i druge krize u još uvijek turbulentnom i nepredvidljivom svijetu, kazao je Radin.
- Nadam se da će hrvatska parlamentarna diplomacija nastaviti jačati i prilagođavati se novim okolnostima, kako onim vezanim uz geostrateške promjene koje su uzdrmale međunarodne datosti, tako i onim vezanim uz nove modalitete djelovanja uz primjenu modernih tehnologija, ne zanemarujući pri tom da su izravni kontakti, razmjena stajališta i mišljenja ipak preduvjet boljem međusobnom razumijevanju i uvažavanju i boljim međunarodnim odnosima, zaključio je Radin.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, u vezi s obilježavanjem 31. godišnjice primitka Republike Hrvatske u UN istaknuo je kako su Ujedinjeni narodi tijekom 71 godine postojanja uvijek nastojali naći rješenja za globalne i aktualne izazove, poput klimatskih promjena, pandemije, gladi i siromaštva, energetske krize te agresije Rusije na Ukrajinu. – Sve to je dovelo svijet pred izazove koji utječu na međunarodni pravni i sigurnosni poredak i doprinosi produbljenju krize multilateralizma, kazao je Matušić. – Hrvatska je prije trideset i jednu godinu zaokružila svoj međunarodno pravni legitimitet i od tada je u okviru UN-a dala veliki doprinos u brojnim UN-ovim tijelima i mirovnim operacijama, rekao je Matušić. Istaknuo je da Hrvatska nastavlja sa svojim nacionalnim prioritetima u kontekstu ljudskih prava, poput borbe protiv diskriminacije žena, zaštite prava djeteta, zaštite osoba s invaliditetom, manjina, osvješćivanja pitanja progona kršćana, itd.
- Agresija Rusije na Ukrajinu grubo je kršenje temeljnih načela međunarodnog prava, i prijetnja europskoj sigurnosti, što ostavlja posljedice i na UN te je u ovim okolnostima potreba za parlamentarnom diplomacijom vrlo izražena, istaknuo je Matušić.
Sudionicima i gostima okruglog stola obratio se i zastupnik u njemačkom Bundestagu hrvatskog podrijetla Josip Juratović koji je govorio o parlamentarnoj diplomaciji na temelju vlastitog zastupničkog rada i iskustva te ulozi Hrvatske u kontekstu odnosa EU-a sa zemljama JIE koje imaju perspektivu ulaska u EU.
- U kontekstu parlamentarne diplomacije, prostor JIE je vrlo česta tema, s jedne strane su Slovenija i Hrvatska koje su članice EU-a, a s druge strane šest država JIE koje još nisu, kazao je Juratović, ističući kako se na toj „parlamentarnoj liniji“ susreću zastupnici i razmjenjuju mišljenja. – Državu se ne gleda po geografskoj veličini, nego koliko se uključuje u procese, koliko poštuje demokratske vrijednosti, slobode i prava, istaknuo je. Prisjećajući se razdoblja prije ulaska Hrvatske u članstvo EU-e, Juratović je istaknuo koliko je bitno da se hrvatska dijaspora uključi u politički život i političke procese u zemljama u kojima žive.
Također je naglasio važnost jačanja institucija i njihove funkcionalnosti, jer kako je naglasio, bez jakih i sposobnih institucija dolazi do balkanizacije Europe. - Uloga slobodne demokratske Europe treba se očitovati u podršci demokratskim snagama, kazao je Juratović.
Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler govorio je o utjecaju Europskog parlamenta na vanjsku politiku te promociji hrvatskih interesa u EP-u.
- Države su danas suočene s tektonskim promjenama, u samo nekoliko mjeseci događaju se novi procesi, tehnologija vrlo brzo napreduje i u takvom kontekstu, nitko nikoga ne čeka, nitko nikome neće ništa pokloniti, kazao je Ressler.
Podsjetio je da je EP jedina izravno izabrana institucija, no iako su vanjskih poslovi najčešće shvaćeni kao primarna odgovornost izvršne vlasti, Ressler naglašava da parlamentarna demokracija uključuje i dimenziju aktivne uloge parlamenta u segmentu vanjske politike, posebno nakon Lisabonskog ugovora.
- Parlamentarna diplomacija daje dodatnu vrijednost europskom vanjskopolitičkom djelovanju, pogotovo u odnosima sa zemljama JIE, ona doseže i tamo kamo klasična diplomacija ne može, npr. u kontaktima s akterima koji nisu tipično državni poput nevladinih organizacija, kazao je Ressler.
Osvrnuo se na Hrvatsku u kontekstu EP-a, te izazova poput pandemije korona virusa, agresije Rusije na Ukrajinu i za Hrvatsku, dodatno, posljedica potresa. – Postoje neka razmišljanja da članstvo u EU-u rastače našu suverenost, no pokazalo se upravo suprotno, da ono donosi sigurnost, stabilnost i prosperitet, rekao je Ressler, dodavši kako je lakše suočiti se sa izazovima kad smo dio zajednice koja ima skoro pola milijarde ljude i koja ima znanja koja se prelijevaju i na hrvatske institucije, što je od nezaobilazne strateške vrijednosti. - Osnažiti hrvatski glas u EP-u je ključno u donošenju europskih propisa koji velikim dijelom određuju i kako će se poslovati i živjeti u Hrvatskoj, naglasio je Ressler.
Govoreći o parlamentarnoj diplomaciji u okviru inicijativa međunarodne regionalne suradnje zastupnica Ivana Posavec Krivec, voditeljica Izaslanstava Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), istaknula je kako osnovna ideja svih onih koji Hrvatsku predstavljaju u svijetu, pa tako i 151 saborskog zastupnika, treba biti sadržana u jedinstvenoj hrvatskoj vanjskoj politici. – Samo je jedna vanjska politika, a kako ćemo joj ponaosob pristupiti, pitanje je svakoga od nas, rekla je Posevec Krivec te dodala da disonantni tonovi u vanjskoj politici čine štetu našoj zemlji.
Također je rekla kako za svaki odlazak i putovanje izvan zemlje, uz dobro pripremu i znanje, treba imati i osobni dignitet jer se, kako je istaknula, sve ono što se izgovori, izgovori u ime države koju se predstavlja. U nastavku obraćanja navela je primjer položaja Hrvatske u inicijativi SEECP-a naglasivši kako su na zasjedanjima Parlamentarne skupštine te inicijative često sve oči uprte u Hrvatsku kao zagovarateljicu daljnjeg proširenja EU-a. –I Priština i Beograd, i Tirana i Skoplje, od nas puno očekuju i oslanjaju se na nas kao državu članicu Unije, a takav status nosi veliki legitimitet, ali i odgovornost kako bi ostali vjerodostojni i zagovarali daljnji proces proširenja Unije, a kao članica Unije u svojim nastupima moramo biti usklađeni i s Europskim parlamentom, naglasila je Posavec Krivec
Govoreći o određenim prednostima parlamentarne diplomacije i njezinih aktera rekla je kako su parlamentarci političari koji drugim kolegama pristupaju također kao političarima i međusobno si mogu reći stvari koje, po njezinom mišljenju, diplomati ne mogu, vodeći se pravilima po kojima klasična diplomacija funkcionira. –Ovo što je važno je da moramo stalno razgovarati, razmjenjivati promišljanja i tražiti rješenja te aktivno djelovati, a ono što je Hrvatski sabor uvijek činilo posebnim je konsenzus i zajedništvo o bitnim nacionalnim pitanjima naše povijesti i upravo na tome trebamo graditi našu budućnost, zaključila je Posavec Krivec.
O parlamentarnoj diplomaciji u kontekstu promijenjenih geopolitičkih okolnosti govorio je predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Erik Fabijanić naglasivši kako je na čelu jednog atipičnog saborskog radnog tijela koji u sebi objedinjava i multilateralnu i bilateralnu diplomaciju. –U tom odboru sjede svi zastupnici koji kao voditelji izaslanstava Sabor predstavljaju u međunarodnim parlamentarnim organizacijama, institucijama i inicijativama i kojih je više od četrdeset, a Odbor vodi brigu i o preko 80 skupina prijateljstava u Saboru i toko sljubljujemo te dvije vrste diplomacije, rekao je Fabijanić.
Kada je riječ o promjenama u geopolitičkim prilikama u svijetu istaknuo je kako se prema nekim predviđanjima, prognozama i analizama pokazuje da će u svijetu doći do novih konflikata koji će prvenstveno biti povezani s nedostatnim tržištima energenata i prehrambenih proizvoda što će dovesti do socijalnih nemira. –Tenzije koje su već otvorene, agresija Rusije na Ukrajinu, ali i razvoj novih bipolarnosti u svijetu, posebno među najmoćnijim državama svijeta, uz probleme s energentima, opskrbom hranom te klimatskim promjenama, neke su od najvećih problema koji se ističu u istraživanjima onih koji se bave upravljanja krizama, upozorio je Fabijanić.
Nakon kratke rasprave predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli zaključno je rekao da je današnja konferencija pokazala kako uloga nacionalnih parlamenata ima značajno mjesto u jačanju demokratizacije društva, razvijanju odnosa među državama i unaprjeđenju parlamentarnog dijaloga kao i općenito djelovanja na vanjskopolitičkome planu.
–Zaključio bih kako djelovanje Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela i izaslanstava u međunarodnim odnosima dalje poseban obol hrvatskoj vanjskoj politici i općenito hrvatskim interesima kako u vremenima stvaranja naše države tako i do današnjeg dana, istaknuo je Cappelli.