Zagreb - U Saboru je u utorak održan okrugli stol u organizaciji Kluba HSS-a i RF-a o temi “Poboljšanjem uvjeta rada ka održivoj domaćoj tekstilnoj industriji - izazovi i prilike”.
Na tribini koju je moderirala zastupnica Katarina Peović predstavljeni su rezultati istraživanja slučajeva i prikupljenih preporuka iz Požege, Čakovca, Osijeka i Zagreba o tekstilnoj industriji.
Ana Vračar iz udruge BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Morana Ikić Komljenović (Fade In) predstavile su rezultate istraživanja. Ikić Komljenović je izrazila nezadovoljstvo nezainteresiranošću drugih zastupnika, ali i općenito hrvatske politike za temu tekstilne industrije i probleme radnika u tekstilnoj industriji.
Ana Vračar je izrazila zadovoljstvo organiziranjem tribine o tekstilnoj industriji u Hrvatskom saboru, te ponudila kratki pregled razvoja tekstilne industrije i podcrtala probleme koji su rezultirali time da se tekstilna industrija u Hrvatskoj svela na tzv. lohn poslove – poslove dovršavanja proizvoda bez stvaranja zadovoljavajuće dodatne vrijednosti i bez mogućnosti pretvaranja tog proizvoda u ozbiljan izvozni proizvod.
Više sudionica u raspravi je potvrdilo da je ograničavanje na takve poslove posljedica neulaganja u tehnologiju, svođenja tekstilne industrije na individualne poduhvate, bez strategije, pa i akcijskog plana koji bi omogućio da se sustavno ulaže i razvija ova grana industrije. Istaknuta je i potreba dizanja minimalne plaće koja je česta u tekstilnoj industriji, a koja ne zadovoljava temeljne potrebe radnica i radnika.
U raspravi o mogućnostima poboljšavanja uvjeta rada u tekstilnoj industriji domaćih, ali i stranih radnika sudjelovala je savjetnica pučke pravobraniteljice Ana Šarić koja je iznijela niz aktivnosti koje provodi pučka pravobraniteljica kako bi poboljšala status kako domaćih, tako i stranih radnika. Osobito je istaknula potrebu sustavnog uključivanja i educiranja stranih radnika o njihovim radničkim pravima, pri čemu se kao prvi problem ističe nepoznavanje jezika.
Đurđa Grozaj, bivša radnica tvrtke Kamensko, izložila je ovaj poznati slučaj zatvaranja nekad uspješne tekstilne tvrtke i informirala o sudbini radnica koje su ostale bez posla, ali i iznijela pozitivne primjere i mogućnosti.
Zastupnik Silvano Hrelja iznio je svoje viđenje problema i naglasio da je i sam bio svjedok mnogih slučajeva devastacije tekstilne industrije u Hrvatskoj. Martina Globočnik, redateljica, scenaristica i novinarka te autorica poznatih dokumentarnih serija s radničkim temama, u raspravi je istaknula s kojim se problemima suočavaju učenici strukovnih srednjoškolskih smjerova u tekstilu, pri čemu su očiti nedostatak financijskih sredstava i nepostojanje političke volje da se probleme riješi.
Mirjana Rinkovec je izložila svoj primjer pokušaja male poduzetnice da razvije svoj proizvod i niz problema na koje je u tom pokušaju nailazila, posebno naglasivši nedostatak institucionalne i materijalne potpore za razvoj domaćeg proizvoda koji bi mogao konkurirati jeftinom uvoznom tekstilu.
Tena Šumski je tome dodala i perspektivu mlade inženjerke tekstilne tehnologije koja poznaje i spremna se služiti sofisticiranim tehnologijama u razvoju tekstila, kao i probleme koje doživljava u svojem profesionalnom razvoju.
Znanstvenica i aktivistica Centra za mirovne studije, posvećena zaštiti ljudskih prava imigranata Emina Bužinkić je naglasila potrebu razumijevanja problema imigranata u kontekstu hrvatske stvarnosti, odnosno povećanja broja stranih radnika kao dijela problema odnosa prema domaćim radnicima i radu u Hrvatskoj.
Zastupnica Katarina Peović je zaključila raspravu sažimajući glavne točke rasprave oko čega su se sudionici složili: pitanje tekstilne industrije je i radničko, ali i ekonomsko pitanje, a opstanak domaće industrije, u kojoj još uvijek imamo ekspertizu, veliki broj zaposlenih, tradiciju i mogućnosti pozitivnih multiplicirajućih učinaka na ukupnu privredu, pitanje je od značaja za sve u Hrvatskoj.