Zagreb - U Hrvatskome saboru obilježen je 10. Svjetski dan bubrega pod sloganom „Za zdrave bubrege – nazdravimo čašom vode“.
Na inicijativu Hrvatskoga društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, Hrvatskoga društva za hipertenziju i Hrvatske udruge medicinskih sestara – Društva nefrologije, dijalize i transplantacije bubrega te u organizaciji Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora, obilježen je Svjetski dan bubrega.
Članovi stručnih društava te udruga pacijenata upozorili su članove Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora te ministra zdravlja Sinišu Vargu na važnost očuvanja zdravlja bubrega, a svim zainteresiranima liječnici i medicinske sestre mjerili su tlak i razinu šećera u krvi te davali savjete o zdravlju bubrega.
Deset godina, svakoga drugog četvrtka u ožujku, diljem svijeta obilježava se Svjetski dan bubrega. Cilj je podizanje svijesti o životno važnoj ulozi naših bubrega i širenje poruke da je kronična bolest bubrega česta, štetna, ali i da se može spriječiti i liječiti. Kronična bubrežna bolest pogađa 10 posto odrasloga stanovništva diljem svijeta, a smatra se da će njezina učestalost tijekom sljedećega desetljeća porasti na oko 17 posto te je prepoznata kao svjetski javnozdravstveni problem.
Procjenjuje se da oko 150 000 osoba u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest i nalaze se u riziku pogoršanja bolesti. Ako se ne otkriju, čimbenici rizika za razvoj bubrežne bolesti uzrokuju progresivan gubitak bubrežne funkcije i u konačnoj fazi dovode do liječenja dijalizom ili transplantacije bubrega (oko 500 novih bolesnika godišnje). Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak. Osim povišena krvnog tlaka, jedan je od glavnih znakova kronične bolesti i bubrežna anemija koja nastaje zbog manjka eritropoetina.
Stručna društva upoznala su članove Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora s nezadovoljavajućim liječenjem pojedinih skupina bubrežnih bolesnika. Naime, onemogućeno im je odgovarajuće liječenje anemije u kroničnoj bolesti bubrega koje se ne provodi sukladno sa smjernicama za dobru kliničku praksu, izdanim od stručnih društava (Europsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju – European Renal Association, Europan Dialysis and Transplant Association i Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora) jer se ne provodi kod svih bolesnika koji imaju indikaciju i stručno opravdanje.
Stručna društva predložila su ministru zdravlja Vargi i članovima Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora da se LSE (epoetini) uvrste u listu lijekova Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje u indikaciji liječenja anemije u bolesnika s kroničnom bolesti bubrega te u indikaciji liječenja anemije u bolesnika s presađenim bubregom i kroničnom bolesti presatka (stadiji od 1-5).
Istaknuta je potreba da se i u RH uvrsti u postupke dijalize tzv. visokoprotočna dijaliza (hemodijalifiltracija) uz plaćanje HZZO-a. Stručna društva predlažu da se plaćanje postupka visokoprotočne dijalize omogući barem za 30-ak posto bolesnika u hrvatskim centrima za dijalizu.
Stručna društva su naglasila da su posljednjih godina ipak brojni novi lijekovi odobreni od HZZO-a za liječenje bolesnika s kroničnom bolesti bubrega, ali ističu da bi i ovi zahtjevi bili od velike koristi hrvatskim bolesnicima te bi uskladili hrvatsku praksu liječenja s europskom.
Ipak, stručna su društva istaknula da postoji velika potreba ranog otkrivanja, ali i sprječavanja nastanka kronične bolesti bubrega te predlažu da se uz potporu i sudjelovanje Ministarstva zdravlja donese Akcijski plan za rano otkrivanje i sprječavanje bolesti bubrega.
Obilježavanje 10. Svjetskog dana bubrega završava stručnim simpozijem „Novosti u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji“ koji će se održati 13. ožujka 2015. u Hrvatskome liječničkom domu u Zagrebu.