Zagreb - Odbor za ravnopravnost spolova, u suradnji s Veleposlanstvom Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, održao je u Hrvatskom saboru na posljednji dan kampanje "16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama", odnosno na Međunarodni dan ljudskih prava, u simbolično vrijeme "5 do 12" projekciju kratkih edukativnih filmova o problematici obiteljskog nasilja.
Obilježavanje je okupilo brojne članice Odbora, zastupnice u Hrvatskom saboru, predstavnice institucija, županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova kao i nevladinih organizacija.
U uvodnom obraćanju predsjednica Odbora Marija Lugarić ukratko je predstavila navedenu kampanju koja se provodi još od 1991. godine, a provodi je više od dvije tisuće organizacija u preko 150 zemalja svijeta kroz različite aktivnosti – javne akcije, rasprave, edukativne radionice, okrugle stolove i slične aktivnosti. Lugarić je pojasnila kako je osnovni cilj podizanje svijesti u društvu o važnosti prevencije i suzbijanja svih oblika rodno utemeljenog nasilja te da je kampanja započela obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama – 25. studenog, u povodu kojega je Odbor održao tematsku sjednicu o važnosti sprečavanja rodno utemeljenog online nasilja i stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja, a završava 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava.
Predsjednica Odbora je podsjetila da je Odbor od svog osnutka, prije 24 godine do danas, između ostalog, aktivno radio na podizanju svijesti i senzibilizaciji društva za problematiku nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Održano je gotovo 100 tematskih sjednica, okruglih stolova i konferencija, čiji je velik dio bio tematski vezan upravo za ovu problematiku, nekad samostalno, nekada u suradnji s uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom, a vrlo često s organizacijama civilnog društva.
Predsjednica Odbora je istaknula da postoje značajni pomaci u zaštiti od rodno utemeljenog nasilja, posebno u zakonodavnom dijelu. Hrvatski sabor donio je, s ciljem primjerenog zakonskog reguliranja nasilja, kažnjavanja počinitelja i zaštite žrtava, niz zakona i strategija. Posebno je izdvojila ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju kao Istanbulsku konvenciju 2018. godine, te uvođenje 2024. godine u hrvatski Kazneni zakon novog kaznenog djela – „teškog ubojstva ženske osobe“ za koje je predviđena minimalna kazna zatvora od 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Nadalje, Lugarić je navela najčešće probleme u provedbi propisa kao što su dugotrajnost sudskih postupaka, neprimjereno niske i uvjetne kazne za počinitelje koje ne djeluju odvraćajuće na počinitelje, ali djeluju demotivirajuće na žrtve da prijave novo nasilje. Također je istaknula potrebu bolje međuresorne suradnje svih dionika u zaštiti od nasilja, edukacije djelatnika medija za primjereno izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju te da je posebno važno uvođenje preventivnih programa od predškolskih pa do visokoškolskih ustanova.
Nadalje, Lugarić je upozorila da su za vrijeme "16 dana aktivizma" u Republici Hrvatskoj ubijene dvije žene, a od početka godine ubijeno je 18 žena. Navedeno pokazuje da su potrebne hitne promjene u društvu, jer femicid, kako objašnjavaju stručnjakinje, ima svoj slijed, odnosno prethode mu vrlo jasni obrasci i okidači kao što su nametljivo ponašanje, različiti oblici nasilja, uhođenje i sl. Predsjednica Odbora je zaključila da se nada kako će projekcija francuskih edukativnih filmova pomoći u osvještavanju problema, ali i potaknuti djelovanje i međuresornu suradnju.
Okupljenima se obratio i Fabien Fieschi, veleposlanik Francuske Republike u Republici Hrvatskoj koji je kazao: "Današnji dan obilježava vrhunac "16 dana aktivizma", a simbolično vrijeme govori koliko je važno hitno djelovati i postići rezultate. U dva tjedna kampanje održano je mnogo aktivnosti za mobilizaciju i podizanje svijesti javnosti i institucija u Republici Hrvatskoj. Francusko veleposlanstvo dalo je svoj doprinos organizirajući s hrvatskom Pravosudnom akademijom 25. studenog, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, Dan edukacije za suce za postupanje u slučajevima nasilja u obitelji. Pravosuđe igra glavnu ulogu u primjeni zakona, a pravosudni djelatnici i u Francuskoj i u Hrvatskoj željni su edukacije i informiranja o toj temi kako bi kvalitetno obavljali svoj posao. Tijekom razgovora sa stručnjakinjom (bivšom francuskom državnom tužiteljicom) hrvatski suci su posebno izrazili želju da im se pruži sustavna i obvezna obuka o problemu nasilja u obitelji tijekom cijele karijere, na početku i tijekom čitavog trajanja njihovog osposobljavanja i stručnog usavršavanja. Složenost psiholoških, socijalnih i emocionalnih dimenzija u slučajevima nasilja u obitelji zahtijeva ovladavanje alatima za prikupljanje iskaza žrtava (primjerice kako nagovoriti dijete da progovori o nasilju), razumijevanje mehanizama ovog nasilja, te sprečavanje ponavljanja nasilja u budućnosti. Ova zajednička akcija nije ni prva ni posljednja koju je Veleposlanstvo na tu temu organiziralo s hrvatskim partnerima. Nasilje u obitelji je toliko složen problem i izazov za javne institucije, jer postoji mnogo dionika – socijalni radnici, suci, odvjetnici, policajci, liječnici, psiholozi, primalje, sportski treneri, učitelji, svi imaju ulogu u edukaciji, prevenciji, identifikaciji, upozoravanju, liječenju, kažnjavanju, brizi, podršci kako za žrtve tako i za počinitelje i moraju se koordinirati kako bi bili učinkoviti da se krug nasilja zaustavi. Prošle godine je, također na Međunarodni dan borbe protiv nasilja u nad ženama, organizirana razmjena dobrih praksi između Francuske i Hrvatske, tada za predstavnike policije i socijalne radnike, a sudjelovale su dvije francuske institucije: Međuministarska misija za zaštitu žena od nasilja i borbu protiv trgovine ljudima i Ravnateljstvo nacionalne policije. Od posebnog interesa za hrvatske sugovornike bilo je djelovanje navedene Međuministarske misije koja je i zaslužna za pripremu kratkometražnih edukativnih filmova, a za stručnjake je izrađen komplet za obuku koji se sastoji od visokokvalitetnih obrazovnih materijala i kratkometražnih filmova koji će biti prikazani." Zaključno je zahvalio što je, uz potporu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Pravobranitelja za djecu, Hrvatska radiotelevizija, u udarnom terminu prikazala pet kratkometražnih filmova.
Sandra Batlak, voditeljica Službe za politike za djecu i obitelj Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, smatra da prikazani film "Zaštitne mjere" kvalitetno i realno prikazuje krug nasilja kroz koji žrtva prolazi, od idealnog početka, prve pljuske, pa predbacivanje žrtvi, uvjeravanje žrtve da je kriva do težih oblika nasilja. Napomenula je da se svi koji se bave žrtvama trebaju zapitati što žrtva od njih očekuje, a očekuje brzu i učinkovitu reakciju s ciljem pravovremene zaštite. - Žrtvi je potrebna snažna pomoć cijelog sustava, ali i organizacija civilnog društva, educirani stručnjaci koji joj mogu pristupiti s osobitim senzibilitetom, ali trebaju razumjeti etiologiju nasilja, uzroke i posljedice nasilja, trebaju u radu zadobiti povjerenje žrtve i pružiti joj maksimalnu potporu i pomoć kad joj je to potrebno te je osnažiti da izađe iz kruga nasilja kada se odluči prijaviti nasilje, kazala je Batlak. Upozorila je da su istraživanja pokazala da od prve pljuske u vezi do prijave nasilja prođe i do 7 godina što je zabrinjavajući podatak. - Kao odgovor na potrebe žrtve Ministarstvo je u prethodnom razdoblju provelo niz aktivnosti, niz edukacija kroz koje je educirano oko tisuću stručnjaka različitih sustava, kazala je Batlak.
Nadalje je kazala: "Aktivnosti Ministarstva se nastavljaju, a u sljedeće tri godine planira se provesti projekt NE rodno utemeljenom nasilju, između ostalog provest će se nova medijska kampanja u cilju senzibilizacije javnosti o potrebama i pravima žrtava i neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja. Cilj je u okviru ove kampanje isticati ulogu muškaraca u borbi protiv nasilja nad ženama. Također se planira održati niz međuresornih edukacija za djelatnike sustava pravosuđa, zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, djelatnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad te djelatnika obiteljskih centara. Uvažavajući veliku fluktuaciju zaposlenika u sustavu, potrebno je pojačati edukaciju te će se organizirati osnovni i napredni modul koji će obuhvatiti edukaciju o rodnoj utemeljenosti nasilja, traumi, potrebama žrtava, procjeni rizika i sl., sve s ciljem da bi se osigurao siguran sustav pomoći žrtvama. Ministarstvo planira provoditi edukacije djelatnika medija o pravilnom načinu izvještavanja i zaštiti identiteta žrtava, edukacije predstavnika županija o potrebi uvođenja rodnog proračuna s ciljem prevencije nasilja, edukacije sindikalnih povjerenika i osoba zaduženih za zaštitu dostojanstva radnika u cilju suzbijanja seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu ali i o pomoći žrtvi i o pristupu žrtvi. Također, Ministarstvo potiče i dalje rad Nacionalnog pozivnog centra (24 sata 7 dana), daje potporu radu savjetovališta za žrtve nasilja koje vode organizacije civilnog društva, kao i skloništa na području cijele Republike Hrvatske. Krajem iduće godine planira se uspostava mreže specijaliziranih servisa za žrtve seksualnog nasilja, prvo u četiri najveća grada (Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijek), a kasnije prema potrebi širenje mreže i na druge gradove. Nadalje, Ministarstvo daje podršku žrtvama seksualnog nasilja, nasilja u obitelji i nasilja nad ženama kroz jačanje kapaciteta sigurnih kuća kako bi pomogli žrtava pri reintegraciji na tržište rada i osposobljavanje za samostalan život nakon izlaska iz kruga nasilja. Snažno se zalaže za prevenciju od vrtića i osnovnih škola, za podučavanje nenasilnom rješavanju sukoba, toleranciju i međusobno uvažavanje. Kroz sve aktivnosti neizostavan partner Ministarstvu su organizacije civilnog društva s kojima očekuju nastavak suradnje kroz edukacije i druge aktivnosti. Provedbom svih navedenih mjera Ministarstvo želi osigurati barem smanjenje broja nasilnih događaja, a kad se nasilje ipak dogodi osigurati brzu i učinkovitu pomoć žrtvama."
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da je prije dva tjedna Ured zajedno s Francuskim institutom organizirao regionalno druženje poeta koji su progovarali o rodno utemeljenom nasilju. Istaknula je da stručne osobe kroz državni sustav imaju rodno senzitivni pristup žrtvama. Kroz provedenu edukaciju polaznici su dobili saznanja kako prepoznati primarnog počinitelja, kako pristupiti žrtvi, razumjeti genezu nasilja, mehanizme prisilne kontrole, vrijeđanje, smanjenja žrtvinog samopouzdanja, uzročno-posljedični proces koji dovodi do devastacije žrtve. Pravobraniteljica je spomenula iskorak belgijskog zakonodavstva, odnosno u zakonu je propisano da se kroz sve sudske postupke – građanske i kaznenopravne – mora voditi računa o rodno senzitivnom pristupu. Također je kazala: "Preduvjet tome je edukacija stručnih osoba. Pojedine institucije vode računa o sustavnoj edukaciji, ali to ne smije biti samo ad hoc i projektna, već sustavna edukacija, s jasnim obuhvatom polaznika s obzirom na hijerarhijski sustav i regionalnu rasprostranjenost. Stručne osobe moraju imati rodni senzibilitet kada se bave bilo kojim oblikom rodno uvjetovanog nasilja. Kada se monitorira kako sustav suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja funkcionira kroz policiju, državno odvjetništvo, pravosuđe, socijalni sustav, sustav obrazovanja, zdravstveni sustav, postoji strukturalni problem nepovezanosti i nedovoljne međuresorne suradnje." Također je istaknula da je potrebna resocijalizacija počinitelja nasilja i upozorila da se podzakonskim propisom kod mjere resocijalizacije i psihosocijalnog tretmana počinitelja traži njegova suglasnost da će proći tretman, što treba promijeniti. Naglasila je da priličan broj počinitelja koji započnu psihosocijalni tretman odustane, ali pojedini sudovi ne zamjenjuju kršenje mjere (psihosocijalnog tretmana) novom kaznom.
Pravobraniteljica smatra da su javne kampanje ovakvog tipa izniman iskorak u mijenjanju društvene svijesti jer kod žrtve nasilja postoji sram i stigma od nasilja kojem je izložena, žrtva smatra da je počinitelj uvijek u pravu te ne može objektivno sagledati situaciju u kojoj se nalazi. Pravobraniteljica je zaključila da je nužno preuzimanje građanske odgovornosti i izlaženje iz modela da je obiteljsko nasilje privatna stvar. - Naime, ako se raspolaže bilo kakvim saznanjima o bilo kojem vidu nasilja, tako i obiteljskom i rodno uvjetovanom nasilju, potrebno je nasilje prijaviti, ne samo stručne osobe nego i građani i građanke, kazala je Ljubičić.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije Verica Rupčić ukazala je na potrebu jačanja međuresorne suradnje te istaknula da svatko u svome djelokrugu rada treba pridonijeti da se zaštiti žrtava. - Zbog toga je važno bolje se umrežiti i educirati, kazala je.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da su žene s invaliditetom posebno marginalizirana skupina u društvu, a u Republici Hrvatskoj ih je 288 tisuća. - Nisu sva skloništa još uvijek u potpunosti pristupačna ženama s invaliditetom i nemaju omogućenu asistenciju, a prilikom ulaska uvjet je da su žrtve samostalne i da mogu samostalno skrbiti o svojoj djeci, rekao je Jurišić. Smatra da je važna edukacija ne samo sudaca, nego i policijskih službenika, pravosudnih policajaca i državnih službenika.
Tatjana Holjevac, zamjenica pravobraniteljice za djecu, iznijela je podatak da je u 2023. godini najčešći oblik nasilja nad djecom u obitelji bilo psihičko nasilje kojem je bilo izloženo čak 1148 djece, te da je vidljiv trend porasta nasilja nad djecom u obitelji. Navela je da je nasilje u obitelji jedan od raširenih oblika nasilja u društvu unatoč jasno definiranoj odredbi UN-ove Konvencije o pravima djeteta, svako dijete ima pravo na obitelj u kojoj se osjeća sigurno, voljeno i zaštićeno.
Zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Puljak podsjetila je da je u prošlom sazivu Hrvatskog sabora pokrenuta inicijativa zastupnica kao reakcija na prijavu različitih slučajeva seksualnog nasilja na sveučilištima, a odlučeno je i u ovom sazivu nastaviti s inicijativom. Također smatra da osim edukacije policijskih službenika, socijalnih radnika i sudaca potrebno djelovati da se nasilje ne dogodi, odnosno da je veliki zadatak na sustavu obrazovanja, da djevojčice nauče da rade na tome da ne trpe nasilje, da su samopouzdane i neovisne, a da dječaci nauče da ne vrijedi rečenica "Tko se tuče taj se voli".
Marina Kovačević, predstavnica Autonomne ženske kuće, poziva da se poprati medijska kampanja AŽKZ "Potrebni su svi, a ne samo neki" koja se provodi s ciljem ostvarenja međusektorske suradnje, jer da bi se postigla zaštita od nasilja potrebna je suradnja svih tijela, institucija i organizacija, a ne pojedinačno djelovanje. Upozorila je da se u Republici Hrvatskoj individualna skrb nad djecom ne dodjeljuje gotovo nikada te da postoje slučajevi da su usprkos tome što je otac nasilnik djeca prisiljena na viđanje, odnosno najbolji interes djeteta se tumači potpuno pogrešno jer djeca koja su svjedočila nasilju također su žrtve nasilja.
Predsjednica Odbora Marija Lugarić čestitala je svima Međunarodni dan ljudskih prava i upozorila da ljudska prava, kao ni ženska prava, nisu darovana i da ih treba čuvati da ne dođe do njihove regresije ili čak ukidanja. Zahvalila je svim sudionicima i pozvala na daljnju suradnju s Odborom.
Sudionici su imali su priliku pogledati dva (Zaštitne mjere i Anna) od pet kratkometražnih edukativnih filmova francuske Međuministarske misije za zaštitu žena od nasilja i borbu protiv trgovine ljudima koje je francusko veleposlanstvo prevelo na hrvatski jezik kako bi mogli biti prikazivani široj javnosti u Hrvatskoj.
Svih pet filmova dostupni su s hrvatskim titlovima na poveznicama:
PROTECTION SUR ORDONNANCE / Zaštitne mjere: https://www.youtube.com/watch?v=sR1cqe_WXnQ
ANNA: https://www.youtube.com/watch?v=QWtRPxjVlcU
ELISA: https://www.youtube.com/watch?v=DTT-D-xLK44
TOM ET LENA: https://www.youtube.com/watch?v=gUVyUy1Unw0
UNE FEMME COMME MOI / Žena kao ja: https://www.youtube.com/watch?v=PozRIswceEw