.png)
Zagreb – Okrugli stol o temi: "Značaj očuvanja i unapređenja dostupnosti skrbi o mentalnom zdravlju", u organizaciji zastupnika Mosta Zvonimira Troskota i na inicijativu voditelja Savjeta za zdravstvo Mosta Ivana Bekavca, okupio je u ponedjeljak u Saboru stručnjake, predstavnike državnih institucija kao i udruga građana.
O temi su uz zastupnike raspravljali Danijela Štimac Grbić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Miro Jakovljević iz Hrvatskog instituta za istraživanja i edukaciju o mentalnom zdravlju, Ella Selak Bagarić iz Centra za mentalno zdravlje mladih Zagreb, Nataša Jokić Begić s Katedre za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Saveza udruga za mentalno zdravlje Tin Pongrac, ravnateljica Zavoda za socijalni rad Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić, načelnica Sektora za razvoj i unapređenje socijalnih usluga Anica Ježić, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević, Radmila Stojanović Babić i Sabina Hotić Copetti iz Udruge za psihosocijalnu pomoć Susret, Kristina Jandrić iz Udruge Svitanje te Vlatka Ročić Petak i Ksenija Kapelj iz Udruge Ludruga. Premda su bili pozvani, predstavnika Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nije bilo.
Naglasivši potrebu osvješćivanja veličine problema mentalnog zdravlja koji pogađa sve slojeve društva Bekavac je rekao kako, prema procjeni opterećenja bolestima u Hrvatskoj, mentalni poremećaji zauzimaju četvrto mjesto među vodećim skupinama, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda. Također je istaknuo kako se skoro četvrtina ukupnih bolno opskrbnih dana registrira za hospitalizacije osoba s dijagnozama mentalnih poremećaja, te su i prema korištenju broja bolničkog liječenja vodeća skupina bolničkog pobola.
–Najveći broj hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja je u dobi od 20 do 59 godina što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi, te vodeće uzroke u stopi dana bolovanja i invaliditeta. Stopa hospitalizacija zbog depresije se dvostruko povećala u zadnjih 20 godina, a poseban je problem što se ove bolesti javljaju u mlađoj životnoj dobi, rekao je Bekavac te dodao kako su mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom vodeća dijagnostička kategorija u uzrocima hospitalizacija unutar skupine mentalnih poremećaja u Hrvatskoj. Nadalje, kako je upozorio, posebno zabrinjava činjenica da 80 posto svih hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja dolazi kroz bolnički hitni prijem što govori o nedovoljnom prepoznavanju i neadekvatnom liječenju ovih bolesti na primarnoj razini zdravstvene zaštite. –Godinu dana prošlo je od donošenja Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine, te je pravo vrijeme za okupljanje stručnjaka i analizu predviđenih aktivnosti i mjera, potencijalnih problema, prepreka u rješavanju te postignuća, rekao je voditelja Savjeta za zdravstvo Mosta Bekavac.
Sudionici su u raspravi prepoznali određene pomake u smislu aktualizacije značaja mentalnog zdravlja u društvu i otvaranja sustava potrebama građana, međutim, kako su istaknuli, i dalje dominiraju nedovoljna educiranost građana o problemima mentalnog zdravlja kao i preopterećenost stručnog kadra. Naglašeno je kako je društvo u prosjeku neinformirano o prirodi i načinu liječenja teškoća mentalnog zdravlja te mentalno zdravlje ne percipira kao bitno pitanje. Kao neke od izazova koji su doveli do povećanja problema mentalnog zdravlja prepoznate su krize globalnih razmjera, povećanje ovisnosti o modernim tehnologijama i društvenim mrežama te negativni utjecaj ponuđenih sadržaja, manjak empatije, socijalnih vještina i kompetencija, povećan pritisak i očekivanje izvrsnosti i uspješnosti, povećanje zlouporabe psihoaktivnih supstanci i ovisnosti.
Isto tako naglašena je i pojavnost stigmatizacije, te negativne percepcije osoba koje koriste usluge zaštite mentalnog zdravlja, kako od društva u cjelini tako i od strane samih korisnika. Istaknuo je kako se stigmatizacija očituje kroz diskriminatorne postupke prema pojedincu kojeg se onemogućava u pristupu obrazovanju, radu i drugim oblicima stvaranja, a kako je rečeno, u prilog tome ide i aktualni fokus na bolničko liječenje umjesto na pružanje usluga u zajednici.
Također je upozoreno na nedovoljnu dostupnost otvaranja usluga zaštite mentalnog zdravlja, te općenito na nedovoljnu dostupnost usluga u zajednici. Jasno je naglašena potreba za proširenjem dostupnosti usluga zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, posebice u domovima zdravlja, kroz mobilne timove za intervencije na terenu, a upravo je u tom kontekstu ukazano na potrebu korištenja sredstava javnog informiranja u svrhu osvještavanja važnosti mentalnog zdravlja. Posebno je istaknuta potreba reforme školskog sustava te mogućnosti uvođenja edukacije iz emocionalnog odgoja u svrhu osnaživanja djece za sve veće izazove samoostvarenja u suvremenom društvu i mladeži koja će biti u stanju promijeniti naslijeđene trendove.
Stručnjaci su predložili rješenja poput osiguravanja financiranja pružanja usluge zaštite mentalnog zdravlja kroz udruge i organizacije civilnog društva, priznavanja kvalifikacije i valjanog vrednovanja rada psihoterapeuta u zdravstvenom sustavu kroz uključivanje psihoterapije kao redovite usluge u osnovnu košaricu usluga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na svim razinama zdravstvene zaštite, edukacije i uključivanja oporavljenih pacijenata građana u smislu podrške u intervencije u zajednici koje će biti dio usluga plaćenih od strane HZZO, obveze zapošljavanja stručnjaka za zaštitu mentalnog zdravlja u svim odgojno-obrazovnim institucijama.
Zaključno je naglašena potreba povećanja kapaciteta za pružanje usluga zaštite mentalnog zdravlja kroz veći broj zaposlenih stručnjaka za zaštitu mentalnog zdravlja u javnim ustanovama, uvođenje usluge psiho-socijalnog tretmana i savjetovanja u odgojno-obrazovne institucije kroz pružanje usluga u zajednici kao i osnivanje ustanova usmjerenih na skrb za mentalno zdravlje mladih i ranjivih skupina.