.png)
Zagreb – U Saboru je u četvrtak u organizaciji Odbora za zaštitu okoliša i prirode, povodom Dana planeta Zemlje, održan kviz „Klimatski kolaž“ kao jedan od edukativnih projekata ususret klimatskoj konferenciji COP26 koja će se u studenome održati u Glasgowu.
Uz predsjednicu Odbora Sandru Benčić, posebnog savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu Julija Domca, francuskog veleposlanika Gaela Veyssierea, britanskog veleposlanika Andrewa Stewarta Dalgleisha, u kvizu su sudjelovali i učenici Klasične gimnazije iz Zagreba i Gimnazije Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca, koji kroz nastavu naglašavanju važnost prilagodbe klimatskim promjenama u društvu. Kviz su moderirale predstavnica udruge Tatavaka Ivana Kordić i predstavnica inicijative Znanstvenici za klimu Dubravka Vitali Čepo.
Predsjednica Odbora Sandra Benčić uvodno je kazala kako su klimatske promjene najveći izazov s kojim se čovječanstvo suočava te kako se daleko više resursa troši nego što nam Zemlja može dati unutar jedne godine. – Nalazimo se unutar šestog velikog izumiranja koje je uzrokovano ljudskim djelovanjem i koje se dešava jako brzo. Doneseni Zakon o klimi predstavlja veliki pomak i osnovu Europskog zelenog plana te svaki propis koji donesemo može imati pozitivan ili negativan učinak, istaknula je Benčić.
Posebni savjetnik za energiju i klimu predsjednika Republike Hrvatske Julije Domac smatra kako Dan planeta Zemlje treba obilježavati svaki dan te da održavanje ovog kviza šalje sjajnu poruku javnosti. Vjeruje da doneseni Zakon o klimi može biti globalna prilika za renesansu te da u zajedništvu možemo puno toga napraviti.
Francuski veleposlanik istaknuo je kako je važno mijenjati način na koji živimo i da već danas moramo razmišljati što se s klimom događa dok je britanski veleposlanik naglasio da vlade ali i pojedinci imaju važnu ulogu kako bi se došlo do rješenja klimatske krize.
Nakon uvodnih riječi sudionici su zaigrali „Klimatski kolaž“ koji je namijenjen upoznavanju s fenomenom klimatskih promjena, posljedicama koje one već uzrokuju te rizicima koji čekaju naše društvo, ako nastavimo živjeti na neodrživ način. Pristupačnim načinom osvještava ljude o klimatskoj krizi te tako učinkovito djeluje na pokretanje potrebnih promjena. Neka od pitanja u kvizu odnosila su se na dodatni efekt staklenika, zakiseljavanje oceana, kako promet, građevinski i poljoprivredni sektor utječu na klimu, zatim o pretjeranoj proizvodnji hrane od koje se jedna trećina ne kompostira već baca te je značajan izvor metana koji je jedan od najzastupljenijih stakleničkih plinova.
Kao posljedice klimatskih promjena Kordić i Vitali Čepo navele su povišenje temperature koje za posljedicu ima otapanje ledenjaka i podizanje razine mora, neredovnu distribuciju padalina i poremećaje hidrološkog ciklusa odnosno ekstremne suše i poplave. Smatraju da će Hrvatska u tom slučaju biti jako pogođena te da je nužna prilagodba u poljoprivredi, kao i suradnja sa znanošću jer bi u protivnom posljedice za poljoprivredu mogle biti vrlo osjetne. Nadalje, moderatorice kviza kao posljedicu klimatskih promjena navele su nedostatak hrane i vode, poremećaj morske bioraznolikosti i toplinske valove koji utječu na ljudsko zdravlje.
Dosad je više od 150 tisuća ljudi diljem svijeta odigralo „Klimatski kolaž“, a cilj je za problem klimatskih promjena senzibilizirati barem milijun ljudi. Ovim su događajem i hrvatske institucije na simboličan način postale dio ovog globalnog pokreta.