U Hrvatskome saboru održan komemorativni skup u povodu Dana sjećanja na genocid u Srebrenici

Zagreb – U povodu 11. srpnja, Dana sjećanja na genocid u Srebrenici u Hrvatskome saboru održan je komemorativni skup pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, a u organizaciji Kluba zastupnika nacionalnih manjina, zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj i Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske. 

Komemoraciji su nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, akademik Željko Reiner, izaslanica Predsjednika Republike Melita Mulić, izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar Ivan Malenica, zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru Ermina Lekaj Prljaskaj te drugi zastupnici i zastupnice, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet, predstavnici bošnjačkih udruga te svjedoci genocida u Srebrenici. 

Predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske Kadro Kulašin podsjetio je u svojem obraćanju kako se osim za Srebrenicu ovakvi komemorativni skupovi održavaju u brojnim mjestima Bosne i Hercegovine i Hrvatske gdje su stradali nedužni ljudi. – Mnogi još uvijek traže svoje najmilije, traži se pravda preko institucija, preko UN-a koji ih je trebao štiti, kazao je Kulašin te naglasio kako je u Srebrenici, pred očima Europe i međunarodne zajednice, izvršen genocid nad više od 8000 ljudi. - Još uvijek se pitamo zbog čega su ti ljudi ubijeni, a ubijali su ih njima poznati ljudi, susjedi i licemjerno je danas kada tvrde da nemaju ništa s time, kazao je Kulašin. Pozvao je da se radi budućnosti donesu zakoni o zabrani negiranja zločina i genocida kako bi se obranila istina o Srebrenici, Vukovaru, Domovinskom ratu. – Nikad se ne smijemo umoriti od govorenja istine, istaknuo je Kulašin. 

Ermina Lekaj Prljaskaj je kazala kako je 11. srpnja 1995. datum koji je urezan u kolektivno pamćenje ljudi na ovom prostoru jer je genocid u Srebrenici jedno od najstrašnijih zločina nakon drugog svjetskog rata na europskom tlu, a Srebrenica simbol etničkog čišćenja. - To je i poraz civiliziranog svijeta i međunarodne zajednice, kazala je Lekaj Prljaskaj te poručila kako ne vrijedi gledati u budućnost, ako se povijesna zbivanja ne nazovu pravim imenom. 

O svojem osobnom svjedočanstvu srebreničke tragedije govorio je Hasan Hasanović,  preživjeli iz „Kolone smrti“ i autor knjige "Srebrenica - Zaboraviti ne smijem, halaliti neću" . Kroz potresno svjedočanstvo o svojem putu od Srebrenice do slobodnog teritorija osvrnuo se na teške zločine koji su počinjeni, tisuće civila u bijegu, te umrle od gladi. – Ovo moramo pamtiti kako se ne bi ponovilo, ne smijemo zaboraviti kako se  nigdje i nikome ne bi ponovila  Srebrenica, kazao je Hasanović. 

Nermin Mujkanović, također svjedok srebreničke tragedije, posebno je naglasio kako je srebrenički genocid planiran i nakon toga izvršen, te da je završna faza toga genocida negiranje. I on je ponovio kako je međunarodna zajednica morala učiniti više da spriječi ovu tragediju. 

Izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet kazao je kako je Srebrenica  crna mrlja suvremene povijesti. - Obilježavanje ovoga dana prilika da se pošalje poruka budućim generacijama da žrtve genocida u Srebrenici nikada neće biti zaboravljene, ali i da ne treba gubiti nadu da je moguć bolji svijet, život u miru i solidarnosti, kazao je Korlaet. 

Melita Mulić, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske podsjetila je na riječi predsjednika Milanovića prigodom prošlogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na genocid u Srebrenici koji je kazao kako „žrtva Srebrenice mora biti  jedno od ključnih i dobro naučenih lekcija europske vjerodostojnosti, humanosti i iskrenosti“. - Godinama se izbjegavalo nazvati zločin nad Bošnjacima genocidom, odbijalo se priznati što se dogodilo u Srebrenici, kazala je Mulić. – Mi trebamo učiniti sve da savjest Europe i svijeta  ne ostane nijema. Ljudski život je bezuvjetno vrijedan, svaki narod ima pravo na svoj identitet, svoju vjeru, jezik i  kulturu, a uvjerili smo se u prošlosti kako relativizacija ovih načela može dovesti do raznih tragedija i zločina, sve do genocida, istaknula je Mulić. 

Ministar pravosuđa i uprave i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske  Ivan Malenica podsjetio je kako je Hrvatski sabor 2009. proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kako bi se obilježavanjem toga datuma sačuvalo sjećanje na jedno od najstrašnijih zločina 20. stoljeća. - Tragedija u Srebrenici je poraz ljudskosti, a istina o Srebrenici je povijesna činjenica koja se ne može prikrivati i negirati, kazao je Malenica.  

Uime pokrovitelja predsjednika Hrvatskoga sabora skupu se obratio potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner koji je kazao kako već 26-tu godinu zaredom sjećanje na Srebrenicu otvara rane majkama, suprugama, sestrama i obiteljima ubijenih muškaraca i dječaka. - Ti dječaci danas su mogli biti ponosni očevi svojoj djeci. Ubijeni muškarci uživali bi u svojim umirovljeničkim danima uz svoje najdraže. Tko si je smio uzeti za pravo nekoga lišiti tih životnih radosti? Tko je imao toliko izopačenosti u sebi da umjesto Svevišnjeg odluči ugasiti ljudske živote koji nisu ni po čemu bili manje vrijedni od njegovog? Odgovor na žalost znamo, kazao je Renier.

Osvrnuo se na presudu zločincu Ratku Mladiću, koju je i Hrvatska dugo očekivala, no također istaknuo kako nepravomoćne kazne koje su presuđene Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću nisu primjerene. Također je izrazio nezadovoljstvo što u ovim sudskim postupcima nisu osuđeni najviši dužnosnici Republike Srbije koji su sudjelovali  u udruženom zločinačkom poduhvatu, a koji je doveo do najtežih kršenja međunarodnog humanitarnog prava, do osmišljenih i organiziranih zločina koji su počinjeni. 

- Žrtve agresije na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu, kao i svaki zločin i rat, moraju ostati u našem kolektivnom sjećanju kao trajan podsjetnik na bestijalnost, surovost, nečovječnost pojedinaca, ali i cijelih skupina neljudi, istaknuo je Reiner.