Zagreb – U Hrvatskom saboru danas je održana tematska sjednica Odbora za pravosuđe o temi Sveobuhvatnog izvješća o nadgledanju spremnosti Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, koje je Europska komisija objavila 10. listopada 2012. godine.
U raspravi su, uz članove Odbora, sudjelovali i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, ministar pravosuđa Orsat Miljenić te predstavnici civilnog društva.
Na sjednici se raspravljalo o pitanjima koja se posebno odnose na obveze Hrvatske prema poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna prava. Članovi Odbora uvodno su izrazili zadovoljstvo izvješćem ocjenjujući ga pozitivnim poticajem za nastavak zalaganja i poduzimanje dodatnih mjera za rješavanje navedenih problema. Među ostalim, istaknuto je kako Odbor smatra svojom obvezom pratiti rezultate monitoringa i osigurati potporu procesima demokratskih reformi i na području pravosuđa, uspostavljajući mehanizam suradnje koji će djelovati i nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. U izvješću se, od ukupno deset, posebno spominju dvije mjere koje se izravno tiču pravosuđa, a to su provedba žurnih i kratkoročnih mjera Izvješća Europske komisije namijenjenih poboljšanju učinkovitosti pravosuđa i smanjivanju sudskih zaostataka te usvajanje novog zakonodavnog okvira na području ovrhe.
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin izložio je kako se petu godinu zaredom smanjuje broj sudskih zaostataka te da su trendovi poboljšanja, osobito u kaznenim predmetima, vrlo jasni. Uspostavljeni sustav rada sudova djeluje i suce usmjerava na žurno rješavanje zaostalih predmeta. Bitan je i mehanizam izvještavanja o zaostacima jer potiče bolje upravljanje predmetima. Svojedobna polazna točka od preko 1,5 milijuna zaostalih sudskih predmeta bila je neprihvatljiva, a sadašnje značajno smanjenje broja sudskih predmeta posljedica je autonomnih mjera pravosudnog sustava. Rezultat je to prije svega racionalizacije mreže sudova, sustavnog unaprjeđenja selekcije pravosudnih djelatnika, rada sudskih savjetnika i uprave, informatizacije i poboljšanoga stručnog obrazovanja.
U raspravi su, među ostalim, predložene i dodatne mjere koje slijede liniju razmišljanja navedenih stavova iz Izvješća Europske komisije, a to su primjerice imenovanje interventnih sudačkih skupina za pojedina područja, "ambulantno" suđenje, mogućnost razmještaja sudaca prema potrebama posla te promjena procesnog zakonodavstva.
Radi povećanja učinkovitosti postupka ovrhe, odnosno njegova ubrzanja i djelotvornosti, donesen je novi Ovršni zakon, podsjetio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Rješenja su usklađena s Europskom komisijom te s preporukama Vijeća Europe. U skladu s navedenim, istovremeno je donesen i niz zakona koji su pretpostavka primjene Ovršnog zakona: Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Zakon o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima te propisi o sudskim i javnobilježničkim pristojbama. Postupak je ubrzan i pojednostavljen, osobito u naplati novčanih potraživanja, koriste se dobra iskustva ovrhe putem javnih bilježnika i Financijske agencije (FINA) te se proširuje izvansudska ovrha, ustvrđeno je tijekom rasprave. Usto, u ovom se trenutku izrađuju obrasci i provedbeni akti, usklađuju informatički sustavi javnobilježničkih ureda i FINA-e, izneseno je na sjednici Odbora.
Nakon rasprave sudionici tematske sjednice zaključili su kako je Izvješće Europske komisije bolje od svih prijašnjih, no da ono upozorava i požuruje implementaciju mjera i provedbu donesenih zakona.