Zagreb – U Saboru je u petak održana tematska sjednica Odbora za poljoprivredu na kojoj se raspravljalo o Pravilniku o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima.
Kako je uvodno pojasnila predsjednica Odbora Marijana Petir, sjednica je sazvana na inicijativu više članova Odbora, poljoprivrednika, načelnika i gradonačelnika, udruga i LAG-ova koji su se Odboru obratili izražavajući zabrinutost odredbama Pravilnika. Podsjetila je kako je javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika trajalo od 16. do 27. veljače 2023. godine, a na tekst Prijedloga pravilnika ukupno je pristiglo 107 komentara.
- Poljoprivrednici upozoravaju na probleme koji bi mogli nastupiti u provedbi pojedinih odredbi Pravilnika, a koje će utjecati na uskraćivanje prava na plaćanja koja su do sada koristili, adresirajući potrebu izrade pedoloških karata 1:25 000 kao polazne osnove za utvrđivanje stvarnog stanja na terenu pa time i određivanja kriterija za ulazak u područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, rekla je Petir i dodala kako dodatnu zabrinutost stvara činjenica što je Studija rađena na temelju podataka koji su prikupljeni 2015. za kategoriju organska tvar u tlu i to na svega 46 lokacija u Hrvatskoj, od kojih se 34 lokacije odnose na travnjake, 2 na trajne nasade, a samo 10 na oranice, rekla je Petir. Dodala je kako za razliku od prethodnog pravilnika, ovim nisu obuhvaćeni kriteriji niske temperature i suše koji su sastavni dio Ažuriranih smjernica za primjenu zajedničkih kriterija za identifikaciju poljoprivrednih područja s prirodnim ograničenjima, a te smjernice predstavljaju svojevrsni vodič za države članice po kojemu se određuju područja s prirodnim ograničenjima.
Petir je upozorila da sve navedeno ukazuje na potrebu revizije Studije, a posljedično i Pravilnika, no i otvara pitanje opravdanosti provođenja Studije na ovakav način, uzimajući u obzir da su poljoprivrednici, temeljem odredbe članka 7. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u obvezi dostavljati podatke o stanju poljoprivrednog zemljišta, pa su ti podatci mogli poslužiti kao podloga za izradu Studije. Ona je upitala iz kojih sredstava će se financirati i koliko dugo će biti dostupna kompenzacijska potpora poljoprivrednicima koji se nalaze na području općina i gradova koji više nisu obuhvaćeni Pravilnikom.
- Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima poštujući rezultate Studije koja je rađena prema metodologiji Europske komisije, a što je i u skladu sa Strategijom razvoja poljoprivrede. U prethodnom programskom razdoblju ukupno je 400 milijuna eura bilo namijenjeno područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima, no ovaj iznos potpore nije rezultirao očekivanim ostvarenjem postavljenih ciljeva. U novom programskom razdoblju za ovu potporu planiran je iznos od 230 milijuna eura i primjena degresivnosti iznad određenog broja hektara.“ – rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede i dodala kako je s predstavnicima jedinica lokalne samouprave održan sastanak, na kojemu je dogovoreno kako će se pristupiti izradi detaljnijih pedoloških karata, a potom analizi i prema potrebi reviziji Studije, dok će se u prijelaznom razdoblju poljoprivrednicima osigurati kompenzacijska potpora. Pozvala je predstavnike jedinica lokalne samouprave da što prije stave u raspolaganje sve raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta jer zemljište koje se ne obrađuje ne može ući u kategoriju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima.
- Pri izradi Studije izostalo je prikupljanje relevantnih podataka, a u njeno izrađivanje nisu bile uključene općine i gradovi. Kompenzacijska potpora najavljena za prijelazno razdoblje nije dovoljna, pa je potrebna revizija Studije, rekao je Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Predstavnik Hrvatske zajednice županija Andrija Matić rekao je kako su podatci iz Studije malobrojni, zastarjeli i dijelom netočni i upozorio kako granice općina i gradova ne mogu biti granice za određivanje statusa zemljišta, već bi se isti trebao utvrđivati prema parceli zemljišta, pa je iz tih razloga potrebno pristupiti izradi novih znanstvenih studija.
Na važnost izrade novih znanstvenih studija i podloga upozorila je i predstavnica Udruge gradova u RH Natalija Banović. Predstavnica Hrvatske zajednice Općine, ujedno i zastupnica te načelnica Općine Vrpolje Ankica Zmaić pozitivnim je ocijenila najavljenu kompenzacijsku potporu za općine i gradove koje su izgubile status područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, kao i otvorenost Ministarstva poljoprivrede za komunikaciju o ovom pitanju.
- Pravilnik treba poništiti jer Studija, temeljem koje je izrađen, a koju je izradilo četrdesetak eminentnih stručnjaka, ne odgovara stanju na terenu, a temeljena je na malom broju uzorkovanja koji ne odgovaraju stvarnom stanju i potrebama općina i gradova, rekao je Josip Đakić.
- Studija je loša i paušalna, pa tako i Pravilnik koji se nije trebao vezati uz područja općina i gradova već uz parcele poljoprivrednog zemljišta, rekao je Siniša Jenkač i upitao kako se i temeljem kojih kriterija uzrokovalo tlo obzirom da on ima analize koje itekako idu u prilog činjenici da je Grad Novi Marof trebao biti obuhvaćen Pravilnikom, a ne biti isključen iz njega.
Da su neki podatci u Studiji zastarjeli, potvrdila je i Marija Vučković rekavši kako ne može odgovarati za nedostajući dio projektnog zadatka u Studiji, jer na isto 2018. kod raspisivanja natječaja za njegovu izradu, nije mogla utjecati (obzirom da nije bila ministrica). Rekla je kako bi podatci trebali biti što precizniji i potpuniji, pa će Ministarstvo poljoprivrede žurno pristupiti izradi nedostajuće dokumentacije, a o načinu kompenzacije odlučiti će nakon postupka pregovora s Europskom komisijom.
- Ministarstvo poljoprivrede nije informiralo javnost o provedbi Studije. Građani Republike Hrvatske platili su izradu Studije koja nije zadovoljila potrebne parametre, a sad će građani plaćati izradu dodatnih podloga, rekla je Dragana Jeckov i upitala zašto Ministarstvo poljoprivrede nije odgovorilo na 13 pitanja koje su uputile jedinice lokalne samouprave, te hoće li poljoprivrednici koji nisu na listi biti oštećeni vezano uz provedbu investicijskih projekata. Jeckov je upozorila i kako dvije različite karte u Studiji za isto područje pokazuju različite podatke i upitala ima li provedba Studije opravdanost i jesu li kao podloga za izradu Pravilnika mogli poslužiti podatci o stanju poljoprivrednog zemljišta, koje su poljoprivrednici u obvezi dostaviti temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Zastupnik Goran Ivanović rekao je da zbog razlika u njihovoj veličini, jedinice lokalne samouprave ne mogu biti mjerilo kojim se određuje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta, pa time ni područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, podsjetivši kako je Osječko-baranjska županija izradila pedološku kartu koja se temelji na 20.000 uzoraka.
Na potrebu revizije Studije i Pravilnika i prepoznavanja potreba poljoprivrednika, upozorili su i Stipan Šašlin, Mijo Latin, Željko Lenart i Anamarija Blažević.
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede je odgovorio kako su Studiju radili neovisni stručnjaci u skladu s europskom metodologijom, a koju je prihvatila Europska komisija. Sukladno istoj, 60 posto područja jedinica lokalne samouprave mora zadovoljavati postavljene kriterije kako bi njihovo područje bilo svrstano u područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, a ovi kriteriji vezani su i uz vrijednost standardnog ekonomskog rezultata (SO) u poljoprivredi. - Problem predstavlja i nedostupnost pedoloških karata, no izrađivači Studije uvjerili su Europsku komisiju da prihvati karte kojima raspolažemo, rekao je Majdak i dodao kako problem predstavlja i nedostatak hidrometeoroloških podataka zbog kojih niska temperatura i vlaga nisu vrednovani Pravilnikom, a uzimajući u obzir kako u Republici Hrvatskoj postoje samo dvije hidrometeorološke mjerne stanice koje mogu mjeriti niske temperature. - Odredbe Pravilnika neće utjecati na bodovanje u provedbi investicijskih projekata iz razloga što je isto bodovanje s 8, smanjeno na 3 ili 1 bod, kazao je.
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pozvao je Ministarstvo poljoprivrede da sve primjedbe i prijedloge izrečene u raspravi uzme u obzir kod donošenja daljnjih odluka.