Zagreb - Službeni posjet Izaslanstva Komisije za europske poslove Sobranja Sjeverne Makedonije, predvođenog predsjednikom Komisije Arberom Ademijem, nakon sastanka s potpredsjednikom Hrvatskoga sabora Davorkom Vidovićem, nastavljen je odvojenim sastancima s predsjednicima i članovima triju saborskih odbora – Odbora za europske poslove, Odbora za vanjsku politiku te Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije.
Tijekom sastanka s predsjednikom Odbora za europske poslove Domagojem Hajdukovićem i članovima Odbora višestruko je iskazana sveobuhvatna potpora svim nastojanjima i zalaganjima u ispunjavanju zadaća Sjeverne Makedonije na njezinome eurointegracijskom putu. Hrvatska strana je istaknula kako se u svim parlamentarnim formatima i na svim razinama ističe potreba pravednog vrednovanja napretka Sjeverne Makedonije, ali i drugih država Zapadnog Balkana koji su postignuti u okviru približavanja EU. –Kontinuirano vam pružamo podršku kako političku tako i na razini prijenosa znanja i iskustava, ali i ponavljamo svim partnerima u Uniji da je važno pružiti jasniju perspektivu članstva, posebno onim državama koje ispunjavaju uvjete koji su pred njih stavljeni, rekao je Hajduković te dodao kako se u svim razgovorima zalažu za pristup proširenju temeljenom na zaslugama pojedine države.
Predsjednik Komisije za europske poslove Ademi iskazao je zadovoljstvo hrvatskom potporom i dosadašnjoj pruženoj pomoći na eurointegracijskom putu te dodao kako cijene pozitivnim hrvatska nastojanja u naglašavanju i prepoznavanju predanosti Sjeverne Makedonije u ispunjavanju strateškoga cilja ulaska u članstvo EU. –Hrvatska ima važnu i pozitivnu ulogu, ne samo za našu državu, već sve države Zapadnoga Balkana kad je riječ o ulasku u EU, i zato nam je posebno drago da prepoznajete jasnu viziju budućnosti Sjeverne Makedonije kao članice EU, rekao je Ademi. Članovi Komisije za europske poslove Sobranja naglasili su kako Makedonija toj obitelji pripada povijesno, civilizacijski i geografski te dijeli vrijednosti i kulturu europskoga prostora.
– Znamo da imamo još puno posla, nitko ne kaže da smo sve učinili, reforma pravosuđa i obavještajnog sustava, depolitizacija administracije, borba protiv korupcije, sloboda medija, sve su to područja na kojima se još radi, rekli su zastupnici Sobranja te se složili kako se odugovlačenje početka pregovora posljedično reflektira i na Uniju, ne samo na Sjevernu Makedoniju. Zaključili su kako se ovakvom politikom proširenja negativno utječe i na građane država jugoistoka Europe među kojima se prepoznaje sve više euroskeptičnih stavova.
Hrvatska strana je i ovaj susret iskoristila kako bi još jednom pozvala vlast Sjeverne Makedonije da se pri budućim izmjenama Ustava u iste, kao nacionalna manjina, uvrste i Hrvati kako bi im se omogućilo ostvarivanje njihovih prava. Razgovaralo se i o potrebi osnaživanja gospodarske aktivnosti dviju država, posebice jačanju trgovinske razmjene i investicija, kako bi dobro ocijenjene političke odnose dviju država pratili i oni koji utječu na njihova gospodarstva.
Na sastanku s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Garijem Cappellijem i članovima Odbora razgovaralo se o aktualnoj geopolitičkoj situaciji u Europi s naglaskom na stanje u Ukrajini, sigurnosno-obrambenim temama u kontekstu Strateškog kompasa te o bilateralnim odnosima između Hrvatske i Sjeverne Makedonije, a osobito kada je riječ o položaju nacionalnih manjina. Cappelli je ponovio kako će Hrvatska i Hrvatski sabor nastaviti pružati svesrdnu podršku Sjevernoj Makedoniji na njezinom europskom putu, podsjetivši pritom i kako je Hrvatski sabor bio među prvim parlamentima koji su ratificirali Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO savezu.
Središnje teme razgovora s predsjednikom Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Markom Pavićem i članovima Odbora bile su korištenje pretpristupnih fondova i priprema razvoja institucionalnog i administrativnog okvira za strukturne i investicijske fondove EU. Pavić je upoznao goste s hrvatskim iskustvom naglasivši kontinuiranu spremnost svih institucija za pomoć u razmjeni znanja ili kroz twinning projekte ili kroz izravnu bilateralnu suradnju.
Posebno je izdvojio mogućnosti koje pruža financiranje kroz IPA III, ukupne vrijednosti 14.2 milijarde eura te novi europski Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan. Tijekom rasprave je posebno naglašena važnost jačanja administrativnih i upravljačkih kapaciteta. U kontekstu razgovora o prilagodbi članstvu u Europskoj uniji Pavić je goste upoznao s djelokrugom i radom Odbora kojemu je na čelu te s općim institucionalnim okvirom za korištenje europskih fondova u Hrvatskoj.