.png)
Bruxelles - Predsjednik Odbora za pravosuđe Josip Kregar i potpredsjednik Hrvatskoga sabora i član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Nenad Stazić sudjeluju na međuparlamentarnome sastanku odbora s temom „Zakonodavni paket o pametnim granicama: europski izazovi, nacionalna iskustva i što dalje“ u organizaciji Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskoga parlamenta (LIBE).
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskoga parlamenta (LIBE) sazvao je međuparlamentarni sastanak radi razmjene mišljenja o poboljšanju zakonodavnog „Paketa o pametnim granicama“, koji je prethodna Europska komisija predstavila u veljači 2013. i koji se od tada nalazi na dnevnome redu Odbora.
Ovaj zakonodavni prijedlog sastoji se od dvaju dijelova. Prvi je dio sustav ulaska i izlaska za registriranje podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica EU-a. Drugi dio sastoji se od Programa za registrirane putnike te pratećega prijedloga o izmjeni Zakonika o šengenskim granicama o upotrebi sustava ulaska i izlaska te Programa za registrirane putnike na granici.
Tijekom rasprava u Europskome parlamentu i Vijeću EU-a uočen je niz ozbiljnih nedostataka u ovim zakonodavnim prijedlozima. Slijedom primjedbi Europskoga parlamenta i država članica EU-a, Europska je komisija izradila tehničku studiju o ovim pitanjima, koja je objavljena 16. listopada 2014.
Sljedeći korak bit će provođenje faze testiranja, odnosno pilot-projekta na 17 graničnih prijelaza u 12 država članica tijekom 2015. Član Europske komisije zadužen za migracijsku politiku, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos najavio je povlačenje ovoga zakonodavnog paketa i izradu novoga prijedloga do kraja 2015. ili početka 2016. godine.
Većina govornika u raspravi je pozdravila paket mjera za pametne granice koji bi, između ostaloga, trebao pridonijeti borbi protiv ilegalnih migracija, ali i terorizma i organiziranoga kriminala. No pritom su istaknuli važnost osiguravanja primjerene zaštite osobnih podataka. Zauzeli su se za pronalazak zajedničkoga rješenja upravljanja vanjskim granicama EU-a, s tim da sustav mora biti ekonomičan, odnosno optimalan s troškovima i otvoren za pristup državama članicama tijekom sljedećih nekoliko godina.
Potpredsjednik sabora i član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Nenad Stazić konstatirao je kako je iz rasprave razvidna potreba za promišljanjem, uz cijenu troškova uspostave sustava pametnih granica, zaštite kolektivne sigurnosti i zaštite ljudskih prava. Pritom je izrazio zabrinutost da bi pojačane granične kontrole mogle obeshrabriti građane trećih država od ulaska na teritorij EU-a, jer građani nevoljko pristaju na davanje biometrijskih podataka radi bojazni da bi potonji mogli biti zlouporabljeni. To bi moglo odvratiti potencijalne turiste i, posljedično, negativno utjecati na europski turizam koji je vrlo značajna grana europskoga gospodarstva.
Iste zabrinutosti izrazili su i zastupnici Litve i Španjolske. Zaključno, potpredsjednik Stazić izrazio je nadu da će Hrvatska uskoro postati članica šengenskog prostora.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Josip Kregar založio se za uspostavu koherentna i cjelovita sustava nadzora vanjskih granica Europske unije, istodobno vodeći računa o poštivanju ljudskih prava i dostojanstva putnika. Pritom je također potrebno imati na umu fleksibilnost i troškove provedbe. Imajući u vidu konstantan napredak tehnologije, Kregar smatra kako će nakon provedbe pilot-projekta biti potrebno što skorije donijeti odluku o tehničnim preduvjetima za uvođenje pametnih granica.
Zaključno je izvijestio o hrvatskim iskustvima nazdora državnih granica. Istaknuo je kako je postojeći sustav zadovoljavajući te slijedi pronalaženje ekonomski optimalnog načina na koji će potonji biti uključen u složen europski kontekst.