Strasbourg – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PSVE) Marko Pavić, članovi Kristina Ikić Baniček i Ivan Račan te zamjenica člana Marijana Puljak sudjelovali su u radu jesenskog zasjedanja Skupštine koje se održava od 30. rujna do 4. listopada 2024. u Strasbourgu.
Otvaranju jesenskog zasjedanja Skupštine nazočio je Vladimir Kara-Murza, ruski politički aktivist i novinar te bivši politički zatvorenik, koji je pušten iz zatvora u Rusiji u razmjeni zatvorenika u kolovozu ove godine. – Prema podacima organizacija za zaštitu ljudska prava, policija je diljem Rusije od veljače 2022. pritvorila više od 20 tisuća ljudi zbog prosvjeda protiv rata, tisuću je kazneno optuženo, suđeno ili zatvoreno zbog te optužbe, a više od 9 tisuća je novčano kažnjeno, rekao je Kara-Murza obraćajući se zastupnicima te dodao kako dugoročna sigurnost, stabilnost i demokracija u Europi leži u demokratskoj Rusiji. Obraćanje Vladimira Kara-Murze prethodilo je dodjeli nagrade za ljudska prava “Vaclav Havel“, kojom se odaje počast izvanrednom djelovanju civilnog društva u obrani ljudskih prava. Ovogodišnja nagrada, dvanaesta po redu, dodijeljena je bivšoj zastupnici Nacionalne skupštine Venezuele i braniteljici ljudskih prava Maríji Corini Machado.
Usvajajući konačni dnevni red, Skupština je odlučila održati raspravu po hitnom postupku o temi „Nestale osobe, ratni zarobljenici i civili u zarobljeništvu kao rezultat agresorskog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine“, kao i dvije rasprave o aktualnim temama „Pogoršanje stanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u Azerbajdžanu" te "Situacija na Bliskom istoku: eskalacija nasilja i rastuća humanitarna kriza, posebice u Gazi".
Na dnevnom redu plenuma bila je i točka "Razvojna banka Vijeća Europe - provedba Deklaracije iz Reykjavika" tijekom koje su zastupnici razmijenili mišljenja s guvernerom Banke Carlom Monticellijem. Skupština je zahvalila Razvojnoj banci na fleksibilnoj i prilagođenoj potpori svojim državama članicama u kontekstu pandemije COVID-a i prirodnih katastrofa te na brzoj pomoći ukrajinskim izbjeglicama. Usvajajući rezoluciju temeljenu na izvješću Eke Sepashvili (Gruzija, EC/DA), Skupština je pozvala Razvojnu banku da postupno poveća potporu ukrajinskoj vladi u naporima oporavka, rekonstrukcije i rehabilitacije u društvenim sektorima, obraćajući posebnu pozornost na stanovanje i javno zdravstvo.
U raspravi je u ime Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP/CD) sudjelovao voditelj Saborskog Izaslanstva Marko Pavić koji je pohvalio poslovanje Razvojne banke koja je u razdoblju od 2019. do 2023. uložila više od 21,5 milijarde eura u investicije, što, kako je naveo, potvrđuje otpornost banke u kriznim vremenima. Jedan od prioriteta Razvojne banke je i podrška obnovi Ukrajine, s posebnim naglaskom na obnovu stambenih zgrada, budući da se procjenjuje kako je 70 posto stambenih objekata u Ukrajini oštećeno ili uništeno. Pavić je izvijestio o skorašnjem sastanku na vrhu jugoistočne Europe i Ukrajine koji će se održati u Dubrovniku, s ciljem pružanja pune podrške toj napadnutoj zemlji, a na kojem će sudjelovati i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Pavić je podsjetio kako je Europska komisija odobrila financijsku podršku Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura do 2027. godine te izrazio nadu u sinergiju između sredstava Razvojne banke i fondova EU-a.
Osnivač medijske grupacije WikiLeaks Julian Assange obratio se u utorak članovima Odbora za pravna pitanja i ljudska prava. Između ostaloga, rekao je kako je priznanje krivnje za špijunažu, optužbu koje je protiv njega podnio SAD, bilo potrebno jer su se pravni i politički napori za zaštitu njegove slobode pokazali nedovoljnima. - Priznao sam krivnju za bavljenje novinarstvom. U konačnici sam izabrao slobodu umjesto neostvarive pravde, rekao je Assange u svom prvom javnom obraćanju nakon puštanja iz zatvora u lipnju ove godine. U razmjeni mišljenja s Assangeom sudjelovao je i član Odbora Ivan Račan. Skupština je također usvojila izvješće i rezoluciju o njegovom slučaju kojima se zaključuje kako je Assange bio politički zatvorenik te je pozvala Sjedinjene Američke Države na reformu zakona o špijunaži kako bi se zaštitila sloboda govora. Također, rezolucijom se poziva Ujedinjenu Kraljevinu da istraži je li Assange bio izložen nehumanom postupanju te na reviziju svojih zakona o izručenju kako bi se spriječila daljnja izručenja zbog politički motiviranih optužbi. Skupština apelira na sve države članice da osiguraju zaštitu zviždača i unaprijede transparentnost vlasti.
U nastavku sjednice, Skupština je razmotrila ispunjavanje obveza preuzetih članstvom u Vijeću Europe Bosne i Hercegovine te čestitala vlastima BiH na učinjenim reformama od 2022. godine, što je omogućilo otvaranje pristupnih pregovora s EU-om u ožujku ove godine. Iskazano je žaljenje zbog nedostatka napretka u nekim područjima ključnim za funkcioniranje demokratskih institucija te će Skupština stoga nastaviti s praćenjem poštivanja obveza ove zemlje. Usvajajući rezoluciju temeljenu na izvješću Zsolta Németha (Mađarska, EC/DA) i Aleksandra Nikoloskog (Sjeverna Makedonija, EPP/CD), Skupština je pozvala vlasti na intenziviranje borbe protiv korupcije i na osiguravanje odgovarajućeg funkcioniranja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nadalje, Skupština je usvajanjem ove rezolucije podržala Rezoluciju Opće skupštine UN-a o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. godine i pozvala vlasti da nastave reforme kako bi se uklonili svi aspekti segregacije i diskriminacije u obrazovanju. Skupština također poziva na uspostavu zajedničkog obrazovnog kurikuluma iz povijesti i zabranu veličanja u školskim nastavnim planovima i programima osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Na jesenskom zasjedanju raspravljalo se i o propagandi i slobodi informiranja u Europi, o obilježavanju 90. obljetnice Holodomora, o zajedničkom europskom pristupu rješavanju problema krijumčarenja migranata i rasvjetljavanju sudbine nestalih migranata, izbjeglica i tražitelja azila. Skupština je također raspravljala o situaciji u Iranu i zaštiti iranskih branitelja ljudskih prava u državama članicama Vijeća Europe te o sprječavanju i borbi protiv nasilja i diskriminacije lezbijki, biseksualnih i queer žena u Europi.
Tijekom zasjedanja održana je i razmjena informacija s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom kojemu je mandat započeo 18. rujna 2024., preuzimanjem dužnosti od prethodne glavne tajnice Marije Pejčinović Burić. Skupštini su se obratili ministar vanjskih poslova Litve i trenutačni predsjedatelj Odborom ministara Vijeća Europe Gabrielius Landsbergis i ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Republike Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski.
Zamjenica člana Marijana Puljak sudjelovala je, u ime Kluba zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), u razmjeni mišljenja s ministrom vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije Mucunskim, kojem je ponovila podršku ulasku Sjeverne Makedonije u Europsku uniju te raspravljala o daljnjem tijeku pregovora, a u svjetlu otvorenih pitanja Sjeverne Makedonije sa susjednim zemljama.
U nastavku sjednice Skupština je izabrala sutkinju Europskog suda za ljudska prava Annu Adamsku-Gallant iz Poljske.
Na marginama plenarnog zasjedanja voditelj saborskog Izaslanstva Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima međunarodne nevladine udruge Open Dialogue Foundation koji su zastupniku predstavili neke od tema kojima se bave, poput izazova zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda u Poljskoj te zlouporabe zakona i mehanizama za sprječavanje pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma u Kazahstanu i Venezueli.