Strasbourg – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić te članovi Zdravka Bušić, Kristina Ikić Baniček i Ivan Račan sudjelovali su na trećem, ljetnom, dijelu redovnog godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PSVE), održanom od 22. do 26. lipnja u Strasbourgu.
Tijekom ljetnog zasjedanja Skupština je raspravljala o nizu tema: demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava u Iranu, uklanjanju rodnih stereotipa u medijima, ušutkavanju kritičkih glasova u Azerbajdžanu, funkcioniranju demokratskih institucija u Gruziji, osiguravanju održive prehrambene sigurnosti u vrijeme kriza, izazovima u području hrane i odgovorima na njih: iskustvo Maroka, pristupu migranata i izbjeglica zdravstvenoj skrbi, slobodi medija u sportu, nasilnoj pornografiji kao testu za ljudska prava i dr. Skupština je po hitnom postupku raspravljala o temi "Pristup žena pravosuđu", a održane rasprave i o tekućim pitanjima: "Funkcioniranje pravosudnog sustava i suzbijanje oporbe u Turskoj" te "Migracije u Europu".
Uime Političke grupe Europske pučke stranke (EPP/CD), voditelj hrvatskog Izaslanstva Marko Pavić sudjelovao je u raspravi o Izvješću o radu Parlamentarne skupštine. Tom je prilikom, između ostaloga, naglasio kako međunarodna zajednica, unatoč drugim aktualnim krizama, ne smije izgubiti iz vida Ukrajinu te je pozdravio otvaranje prvoga pregovaračkog klastera Europske unije s Ukrajinom i Moldovom. Istaknuo je kako Hrvatska, kao posljednja država članica koja je pristupila Europskoj uniji, snažno podupire europski put svih država kandidatkinja, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, utemeljen na zaslugama i uz ispunjavanje uvjeta. Podsjetio je i na kontinuiranu hrvatsku parlamentarnu potporu Ukrajini te spremnost Hrvatske da svoje iskustvo poslijeratne obnove stavi na raspolaganje u obnovi Ukrajine.
Pavić je također sudjelovao u raspravi o izvješću "Zaštita demokracije od poremećaja uzrokovanih umjetnom inteligencijom", istaknuvši kako umjetnu inteligenciju ne treba promatrati isključivo kao prijetnju nego i kao alat koji može unaprijediti demokraciju, javne usluge i zaštitu ljudskih prava. Podsjetio je na važnost Okvirne konvencije Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji i Akta Europske unije o umjetnoj inteligenciji, naglasivši kako sama regulacija nije dovoljna. Posebno je upozorio na potrebu zaštite ranjivih skupina od zlouporaba poput „deepfake” sadržaja, kao i na nužnost prilagodbe tržišta rada tehnološkim promjenama te ulaganja u obrazovanje i razvoj digitalnih kompetencija.
U istoj raspravi sudjelovao je i Ivan Račan, koji je pozdravio uravnotežen pristup izvješća prema razvoju umjetne inteligencije. Naglasio je kako UI može unaprijediti sudjelovanje građana, učinkovitost javne uprave i zaštitu ljudskih prava, ali je upozorio na nedostatak učinkovitih mehanizama za provedbu odgovornosti velikih tehnoloških kompanija koje djeluju izvan europske jurisdikcije. Istaknuo je kako zaštita demokracije zahtijeva snažnije međunarodne mehanizme kojima bi se osiguralo da se pravila primjenjuju i na globalne tehnološke aktere.
O temi zaštite demokracije od rizika umjetne inteligencije govorila je i Zdravka Bušić, upozorivši na sve veći utjecaj umjetno generiranih dezinformacija, lažnih identiteta i manipulativnog sadržaja na demokratske procese. Naglasila je kako širenje lažnih informacija potkopava povjerenje građana u javne institucije te omogućuje ciljano manipuliranje javnim mnijenjem. Posebno je upozorila na opasnost da algoritmi, oblikovanjem sadržaja prema interesima i emocijama korisnika, postupno ograniče sposobnost građana za donošenje informiranih odluka, pri čemu postoji rizik da „algokracija“ zamijeni demokraciju.
U nastavku zasjedanja Skupština je osudila sve oblike transnacionalne represije, oblika stranog uplitanja kojim autoritarni režimi izvan svojih granica progone političke neistomišljenike, novinare, branitelje ljudskih prava i pripadnike dijaspore, te pozvala na donošenje novih zakona kako bi se takva praksa spriječila. U rezoluciji temeljenoj na izvješću zastupnika Constantinosa Efstathioua (Cipar, SOC), Skupština navodi da je američka nevladina organizacija Freedom House od 2014. godine zabilježila 1.375 slučajeva fizičke transnacionalne represije, koje su počinile 54 države, a zahvatile su 107 država domaćina. Među deset najvećih počinitelja Freedom House navodi Kinu, Tursku i Rusiju. Skupština je predložila jasnu definiciju pojma transnacionalna represija: kada država izvan svojih granica djeluje kako bi „zastrašila, ušutkala, uznemiravala, prisiljavala, otimala, ozlijedila ili ubila pojedince“. Takva represija može poprimiti različite oblike, uključujući atentate, otmice, nezakonit nadzor, uznemiravanje članova obitelji, objavljivanje osobnih podataka (doxxing), neutemeljeno proglašavanje osoba teroristima ili ekstremistima, kao i zlouporabu legitimnih mehanizama poput međunarodnih tjeralica INTERPOL-a, zahtjeva za izručenje ili mjera za sprječavanje pranja novca.
O ovoj temi raspravljao je zastupnik Ivan Račan koji je istaknuo kako progon političkih disidenata izvan državnih granica nije nova pojava, no da autoritarni režimi danas sve češće zloupotrebljavaju međunarodne i europske administrativne mehanizme umjesto otvorenog nasilja. Upozorio je na zlouporabu INTERPOL-ovih crvenih tjeralica, propisa o sprječavanju pranja novca radi blokade bankovnih računa te korištenje špijunskog softvera za nadzor osoba koje zakonito borave u europskim državama. Naglasio je kako takve prakse predstavljaju izravnu prijetnju vladavini prava u državama članicama Vijeća Europe jer strani režimi koriste njihove pravne i administrativne sustave protiv pojedinaca. Stoga je pozvao na provedbu preporuka sadržanih u rezoluciji kako bi se uklonile postojeće pravne praznine, spriječile zlouporabe i očuvao integritet demokratskih institucija.
Nadalje, Skupština je usvojila rezoluciju o poštovanju demokracije, vladavine prava i javnih sloboda u Srbiji, izrazivši zabrinutost zbog stanja demokratskih institucija, neovisnosti pravosuđa, slobode medija, izbornog procesa i prava na mirno okupljanje. U rezoluciji se srbijanske vlasti poziva na provedbu preporuka Vijeća Europe i drugih međunarodnih tijela radi jačanja demokratskih standarda i povjerenja građana u institucije.
Tijekom ljetnog zasjedanja zastupnicima su se obratili državni ministar Monaka Christophe Mirmand i ministrica vanjskih poslova i suradnje Monaka te trenutačna predsjedavajuća Odborom ministara Vijeća Europe Isabelle Berro-Amadeï, a održana je i uobičajena razmjena mišljenja s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom.
Dodatno, Skupština je izabrala Tanju Gonggrijp za novu zamjenicu glavnog tajnika Vijeća Europe. Gonggrijp, dosadašnja stalna predstavnica Nizozemske pri Vijeću Europe, na dužnost stupa 1. rujna 2026. godine, a izabrana je tajnim glasovanjem zastupnika na mandat od pet godina.
Tijekom zasjedanja dodijeljena je i Nagrada Vigdís za osnaživanje žena za 2026. godinu, koju je osvojila građanska inicijativa iz Slovenije „My Voice, My Choice” za doprinos promicanju prava žena i njihove ravnopravne uključenosti u društvu. Nagrada, koja nosi ime prve demokratski izabrane predsjednice države na svijetu, Islanđanke Vigdís Finnbogadóttir, dodjeljuje se svake godine pojedincima ili organizacijama za izniman doprinos osnaživanju žena u Europi i šire.
Na marginama zasjedanja, zastupnici Kristina Ikić Baniček, Zdravka Bušić i Ivan Račan susreli su se Marcom Lassouaouijem, predstavnikom Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i rad s palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA). UNRWA djeluje na temelju mandata Glavne skupštine UN-a i pruža ključne usluge milijunima palestinskih izbjeglica u Pojasu Gaze, na Zapadnoj obali, u Libanonu, Siriji i Jordanu. Predstavnik UNRWA-e predstavio je ključne uloge Agencije u regiji, stanje na terenu, humanitarnu situaciju u Gazi te podijelio statistike o broju ubijenih UN-ovih službenika u Gazi i Zapadnoj obali. Sugovornici su razmijenili mišljenja o potencijalnoj ulozi Vijeća Europe, kao i Europe općenito, u ovoj humanitarnoj katastrofi.