.png)
Zagreb - Saborski odbori za regionalni razvoj i fondove Europske unije, financije i državni proračun te europske poslove sastali su se s članovima Odbora za proračune Europskog parlamenta, koji su ujedno i izvjestitelji za novi Višegodišnji financijski okvir (VFO).
Uvodno je predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić predstavila događanja koja će se odvijati u okviru parlamentarne dimenzije hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a te se posebno osvrnula na skorašnji Europski parlamentarni tjedan, kao priliku za daljnju razmjenu mišljenja o gospodarskim, proračunskim i socijalnim temama, s naglaskom na VFO. Istaknula je kako je hrvatsko predsjedanje predano postizanju ambicioznog, uravnoteženog i održivog dogovora o VFO-u za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Predsjednik Odbora za proračune EP-a Johan van Overtveldt pozdravio je hrvatsko predsjedanje Vijećem i složio se kako će pitanje donošenja VFO-a biti jedna od ključnih tema predsjedanja. Posebno je istaknuo važnu ulogu nacionalnih parlamenata u tom procesu. Na to se nadovezala članica Odbora Margarida Marques koja je naglasila potrebu aktivnog uključivanja nacionalnih parlamenata, putem nadležnih odbora, u praćenje donošenja VFO-a. Istaknuta je želja EP-a da se novi VFO usvoji do 1. siječnja 2021. kako bi se ostvarili svi ciljevi daljnjeg razvoja i funkcioniranja EU-a.
Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević potvrdio je hrvatsko zalaganje za postizanje dogovora oko donošenja VFO-a te napomenuo kako će se na plenarnom zasjedanju COSAC-a u svibnju raspravljati o distributivnim učincima proračuna EU-a.
Tijekom sastanka otvorene su brojne teme, a dominirala je kohezijska politika. Članovi saborskih odbora naglasili su važnost doprinosa kohezijske politike na različitim područjima razvoja te ponovili kako Hrvatska dijeli stajalište država članica neto primateljica – Prijateljica kohezije o protivljenju smanjenja ukupne razine proračuna te zalaganju za zadržavanje dosadašnjih razina kohezijske i poljoprivredne politike. Istaknute su brojne dobrobiti korištenja sredstava iz fondova EU-a u Hrvatskoj u proteklom razdoblju, posebno na razini lokalne samouprave. Naglašena je važnost daljnjeg uravnoteženog razvoja Unije, s obzirom na probleme unutarnjih migracija, a posebno iseljavanja mladih.
Razgovaralo se i o financiranju politika usmjerenih prema novim izazovima, kao što su klimatske promjene, digitalne usluge i istraživanje te o potrebi njihovog integriranja s kohezijskom politikom.