Zagreb – Direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabetta Capannelli predstavila je u četvrtak u Hrvatskome saboru Prijedlog strategije partnerstva Svjetske banke s Republikom Hrvatskom za razdoblje od 2019. do 2024. godine. Riječ je o strateškom dokumentu koji predstavlja okvir suradnje između Grupacije Svjetske banke i Vlade Republike Hrvatske, a definira područje djelovanja i prioritete Banke u podršci razvojnom programu Hrvatske.
Predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić uvodno je rekla kako je Svjetska banka u pripremi nove strategije partnerstva za Hrvatsku provela konzultacije s predstavnicima središnje i lokalne vlasti, saborskim zastupnicima, privatnim i javnim sektorom, poslovnom zajednicom, organizacijama civilnog društva, međunarodnim financijskim institucijama te diplomatskom i akademskom zajednicom. – Nadam se da će današnja rasprava i naš doprinos dovesti do još bolje slike onoga što imate u planu provesti u idućem razdoblju, rekla je Perić.
Capannelli je uvodno govorila o ulozi, trenutačnom programu i dosadašnjoj potpori Svjetske banke u Hrvatskoj te predstavila Prijedlog strategije 2019.-2024. kao i ciljeve njezinog budućeg djelovanja. Naglasila je kako je u proteklih 25 godina Svjetska banka u Hrvatskoj financirala preko 50 projekata u različitim sektorima s približno 4 milijarde dolara vrijednosti i to diljem zemlje.
– Usredotočili smo se na tehničku pomoć i dijeljenja znanja, strateške savjete, izrađujemo analitičke podloge i prikupljamo podatke na kojima temeljimo prioritete i područja kojima treba pomoći, istaknula je Capannelli. Posebno je rekla kako su veliku pomoć Hrvatskoj pružili u pripremama za članstvo te naglasila kako žele da Hrvatska ne bude samo uspješna u korištenju EU fondova već da bude učinkovita država članica koja će ta sredstva koristiti na najbolji mogući način.
U nastavku je govorila o daljnjoj suradnji naglašavajući kako su ranije podupirali veći broj projekata u različitim sektorima, ali kako se Svjetska banka u Hrvatskoj sad fokusirala na selektivna područja, ona u kojima može dati dodanu vrijednost i u kojima nema drugih ulagača. Predstavila je i prioritetne ciljeve Strategije za novo programsko razdoblje koji su usmjereni na rast dinamičnog poduzetničkog sektora, pojačano sudjelovanje i doprinos pojedinaca gospodarskom i društvenom razvoju te povećanje održivosti i učinkovitosti javnog sektora.
Analizu stanja u zemlji, posebice makroekonomsku, predstavio je Josip Funda viši ekonomist Svjetske banke za Hrvatsku koji je posebno naglasio važnost rasta gospodarstva koje dolazi iz izvoza roba i usluga posebno u sektoru turizma. Istaknuo je i određene izazove koji su posebno uočljivi u usporedbi s drugim državama članicama i to u konvergenciji realnog dohotka i dugu opće države. – Uloga Svjetske banke je da dijagnosticira stanje i unaprijedi situaciju te uoči koje će reforme imati najveći utjecaj na gospodarstvo, rekao je Funda. Posebno se osvrnuo na pomoć pri učinkovitom korištenju sredstava iz europskih fondova posebice za poticanje konkretnih aktivnosti unapređenja poslovnog okružja koje će privlačiti ulaganja.
U raspravi koja je uslijedila i saborski zastupnici i predstavnici Svjetske banke kao jedan od najvećih problema i prepreka poslovnog okruženja i ulaganja istaknuli su pravnu regulativu koja treba reformu kako bi potaknula konkurentnije poslovno okružje.
Kao izazovi prepoznati su i nefleksibilno tržište rada, obrazovni sustav koji nije u potpunosti usklađen sa zahtjevima tržišta, loša demografska slika i sve veći nedostatak ljudskog kapitala. Također je istaknuta i visoka stopa siromaštva koja ima jaku teritorijalnu dimenziju i pogađa najviše slavonske županije. U tom kontekstu istaknuta je snažna potpora Svjetske banke posebnom vladinom projektu koji je usmjeren na pomoć Slavoniji, Baranji i Srijemu s obzirom na to da je jedan od globalnih ciljeva Banke smanjenje siromaštva i uključiv razvoj za sve.
Od posebnih projekata u kojima Hrvatska treba dodatan poticaj prepoznata je izgradnja i reforma željezničke infrastrukture kao i potreba dodatnih ulaganja u znanost i inovacije.