Prag - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, zajedno s predstavnicima hrvatske i češke akademske zajednice, svečano je u četvrtak u praškom kompleksu Klementinum otkrio spomen-ploču hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću povodom obilježavanja 100. obljetnice njegova otkrića diskontinuiteta između Zemljine kore i plašta, jednog od najvećih doprinosa nekog hrvatskog znanstvenika svjetskoj znanosti.
"Danas je dan koji obilježava dugu i plodnu suradnju između Hrvatske i Češke", rekao je Bebić na svečanosti kojoj su nazočili rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, direktor praške Slavenske knjižnice Lukas Babka i prorektor Sveučilišta u Pragu Jan Skrha. "Prag je dugo godina bio znanstvena i sveučilišna prijestolnica hrvatskog naroda. Mnoge ideje u 20. stoljeću na jug su stigle upravo iz Praga, iz Češke", dodao je. Tako je na praškom Karlovom sveučilištu, koje se nalazilo u današnjem kompleksu Klementinuma, krajem 19. stoljeća matematiku i fiziku studirao i Andrija Mohorovičić.
Ploču u spomen uglednom hrvatskom geofizičaru, meteorologu i seizmologu koji je otkrio plohu diskontinuiteta, koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom (Moho), postavili su Sveučilište u Zagrebu, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatski geološki institut, Češka nacionalna knjižnica i Hrvatsko-češko društvo čiji su predstavnici također nazočili svečanosti. "Ponosni smo što je bio ovdje i što je i na nama dio zasluga", rekao je Skrha. Spomen-ploču i Mohorovičićev portret u bronci izradio je češki umjetnik Martin Zet, a Mohorovičić je jedan od malobrojnih velikana hrvatske znanosti kojima je u inozemstvu na javnom mjestu podignut spomenik. Njegovo otkriće diskontinuiteta, granice između Zemljine kore i plašta, najveće je znanstveno otkriće u potpunosti ostvareno isključivo u Hrvatskoj.
Hrvatska Mohorovičiću može zahvaliti osnivanje seizmološke i meteorološke službe, a bavljenje problemima seizmologije donosi mu svjetsku slavu. Analizom potresa u Pokupskom 8. listopada 1909. Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova blizih potresa kroz Zemlju. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi analize seizmograma utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Njemu u čast ta je ploha nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom (Moho), a njegovo je postojanje potvrđeno na čitavoj Zemlji. Mohorovičić je zagrebačku seizmološku postaju početkom 20. stoljeća opremio najmodernijim seizmografima, čime ju je doveo na razinu najbolje opremljenih u svijetu. Nabavkom preciznih opservatorijskih ura uspostavio je u Hrvatskoj i službu točnog vremena.