Predsjednik Sabora održao izlaganje na drugom dijelu 5. konferencije predsjednika parlamenata zemalja Zapadnog Balkana

Budimpešta – Raspravom o sigurnosnoj dimenziji suradnje na Zapadnom Balkanu poslijepodne je započeo drugi dio 5. konferencije predsjednika parlamenata zemalja Zapadnog Balkana pod predsjedanjem predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića.

Kao jedan od uvodničara, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić na početku svog izlaganja čestitao je crnogorskoj delegaciji na današnjem pozitivnom izvješću Europske komisije o napretku te preporuci za početak pregovora Crne Gore s Europskom unijom, a delegaciji Srbije na preporuci za dobivanje statusa zemlje kandidatkinje. "Na putu jačanja stabilnog regionalnog okruženja držim potrebnim naglasiti važnost procesa proširenja Sjevernoatlantskog saveza te važnost nastavka politike "otvorenih vrata". Pri tom održanje i jačanje europske perspektive svih zemalja jugoistočne Europe držim nužnim preduvjetom održive sigurnosti", rekao je Bebić u svom uvodnom izlaganju. Dodao je kako je u regiji postignut značajan stupanj stabilnosti, ali da nedavna zbivanja na Kosovu te situacija u nekim drugim zemljama regije ukazuju da predstoji "još dosta posla na smirivanju kriznih situacija i na daljnjem jačanju suradnje i dijaloga na ovom području". Ohrabrujući Crnu Goru, koja je u kratkom vremenu ostvarila velik napredak u okviru euroatlantskih integracija, da nastavi s provođenjem započetih reformi, Bebić je potvrdio podršku Hrvatske euroatlantskoj orijentaciji Bosne i Hercegovine koju, smatra Bebić, treba dodatno motivirati u provođenju potrebnih reformi. "Smatramo da napredak BiH prema NATO-u i EU može biti ostvaren kroz punu institucionalnu i političku ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u ostvarivanju čega je potrebna pomoć međunarodne zajednice", naglasio je Bebić. "Primjer Makedonije još je jedan koji pokazuje svu složenost transformacijskih i integracijskih procesa na ovom području. Vjerujemo i želimo da se pitanje imena države riješi što prije dijalogom kroz uzajamno uvažavanje interesa obiju strana kako bi i to pridonijelo trajnijem stabiliziranju odnosa u samoj Makedoniji, bilateralnih odnosa s Grčkom te širih odnosa u regiji", među ostalim je rekao predsjednik Sabora.

Po pitanju Kosova, Bebić je izrazio potrebu za međunarodnim angažmanom kao važnim čimbenikom stabilnosti regije. "Više suradnje, dijaloga i razumijevanja obiju strana potrebno je u rješavanju zastalih pregovora između Kosova i Srbije. Rješavanje pitanja koja opterećuju svakodnevni život ljudi s obiju strana utire put stabilnosti, daljnjem napredovanju prema europskim integracijama. Hrvatska će taj put nastaviti podupirati", nastavio je Bebić. Posebnu pozornost Hrvatska usmjerava na sudjelovanje u regionalnim inicijativama kao najboljem načinu izgradnje mira i sigurnosti u jugoistočnoj Europi, kao i njenom stabilnom razvitku, istaknuo je, navodeći Proces suradnje u jugoistočnoj Europi, kao političkog okvira, preko Vijeća za regionalnu suradnju kao operativnog tijela do inicijativa poput Centra za primjenu zakona u Jugoistočnoj Europi, Centra za sigurnosnu suradnju ili Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice kao funkcionirajuće mehanizme regionalne suradnje.

"Hrvatska podržava i sve oblike bilateralne i regionalne suradnje policijskih i drugih sigurnosnih struktura država jugoistočne Europe usmjerenih na obuzdavanje i stavljanje pod kontrolu prekograničnih kriminalnih aktivnosti, a zauzima se i za jačanje pravosudne suradnje", među ostalim je rekao Bebić. Svoje izlaganje Bebić je završio riječima kako Hrvatska vjeruje da je budućnost svih država jugoistočne Europe u Europskoj uniji i da se proširenje EU mora nastaviti i nakon hrvatskog ulaska, što bi bio ključni element za trajnu stabilizaciju regije uz jačanje regionalne suradnje i dijaloga kao jednog od pretpristupnih instrumenata, ali prije svega kao učinkovitog mehanizma za rješavanje problema.

Po završetku 5. konferencije predsjednika parlamenata zemalja Zapadnog Balkana predviđen je susret sudionika konferencije s mađarskim predsjednikom Palom Schmittom.
 

Autor: Ured predsjednika Sabora