.png)
Nikozija - Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji, koja je trenutačno suočena s gospodarskom i financijskom krizom, znači upravo vjeru u europski projekt, a Hrvatska će odgovorno pristupiti svojim obvezama koje proizlaze iz članstva i partnerski pridonositi rješavanju globalnih i unutarnjih izazova koji stoje pred njom i Europskom unijom, rekao je na konferenciji predsjednika parlamenata EU u Nikoziji predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.
Leko je to rekao u kratkom govoru o skorašnjem ulasku Hrvatske u Europsku uniju koji je uslijedio na poziv domaćina konferencije, predsjednika ciparskog Zastupničkog doma Janakisa Omiroua, odmah nakon njegova uvodnog govora kojim je otvorio dvodnevnu konferenciju.
Leko, koji prvi put predvodi hrvatsko izaslanstvo na konferenciji predsjednika parlamenata EU, podsjetio je da se Hrvatska nalazi nadomak ostvarenju svojeg dugogodišnjeg strateškog cilja, jer će 1. srpnja postati 28. zemlja članica EU. Iako je u 10 godina od predaje zahtjeva za članstvo Hrvatska prošla dug i zahtjevan put reformi i transformacije svojeg društva, "1. srpnja ove godine i članstvo u Europskoj uniji za hrvatsku državu i njezine građane nipošto ne znači 'kraj povijesti' ni vrhunac ambicija, već je to početak novog poglavlja u životu hrvatske države i hrvatskog društva", rekao je Leko.
- Hrvatska želi, kao vjerodostojna i odgovorna članica, pridonositi napretku zajedničke europske obitelji, osobito u ovim izazovnim vremenima gospodarske i financijske krize, naglasio je predsjednik Sabora. Podsjetio je da je dosad hrvatski pristupni ugovor s EU ratificiralo 25 nacionalnih parlamenata i zahvalio im na tome, ujedno izrazivši nadu da će preostala dva parlamenta, danski i njemački, to pravodobno učiniti "u skladu s njihovim već određenim unutarnjim vremenskim rokovima". Također je istaknuo da su hrvatski građani na izborima za Europski parlament 14. travnja, drugi put, uz već prije održani referendum, dali legitimitet hrvatskom članstvu u Europskoj uniji.
Predsjednik ciparskog parlamenta Omirou, kao domaćin skupa, u uvodnom je govoru najavio teme kojima će se konferencija baviti, a poseban naglasak stavio je na situaciju u EU nakon "jednostranih" mjera drastične štednje koje je uvela Trojka (Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond). Te su mjere, kako je rekao Omirou, u izravnoj suprotnosti s agendom EU2020 jer uopće ne uključuju socijalnu politiku, protivne su principima rasta i Europu guraju u začarani krug siromaštva, raslojavanja, nezaposlenosti i urušavanja društva. To je i neposredna opasnost za njegovu zemlju, Cipar, jer je "šokantna odluka bez presedana" o oporezivanju štednih uloga iznad 100 tisuća eura u ciparskim bankama, a "kojom su prekršena ljudska prava", pretvorila Cipar u pokusnog kunića i potpuno razmontirala njegov financijski sustav te će imati nesagledivo teške posljedice po cijelu EU, rekao je Omiru.
- Gubitak vjerodostojnosti i povjerenja u EU nagriza njezinu bit i jača euroskepticizam, rekao je Omirou, istaknuvši nužnost da se Unija vrati vrijednostima iz doba kad je nastajala, osobito načelu solidarnosti među državama koje je tvore.
Pozdravivši nazočne u Nikoziji, "jedinom podijeljenom glavnom gradu u Europi" za čiju će se cjelovitost, kao i cijelog otoka, Cipar nastaviti boriti sukladno odredbama rezolucija UN, Omirou je otvorio prvu plenarnu sjednicu pod nazivom "Uloga nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta u jačanju demokracije i ljudskih prava u trećim zemljama, s naglaskom na regiju Mediterana", na kojoj će govoriti i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. (Hina)