.png)
Budimpešta - Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković otvorio je danas s mađarskim kolegom Lászlóm Köverom u mađarskoj Nacionalnoj skupštini znanstvenu konferenciju u povodu 150. obljetnice Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Na konferenciji, čiji su pokrovitelji predsjednici Hrvatskoga sabora i mađarske Nacionalne skupštine, sudjelovali su povjesničari iz Hrvatskoga instituta za povijest i Instituta za povijest Mađarske akademije za znanost. Konferencija je nastavak skupa održanog 22. studenoga ove godine u Hrvatskom institutu za povijest.
U uvodnom obraćanju predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem na ovoj znanstvenoj konferenciji koja je rezultat konkretnog dogovora između predsjednika dvaju parlamenata o potrebi daljnjeg osnaživanja parlamentarne suradnje kao važne sastavnice ukupnih političkih odnosa između dviju država.
Podsjetio je da je u tom smislu, krajem listopada ove godine održan je i „prekogranični susret“ s naglaskom na promociju položaja manjina u našim zemljama te da je s predsjednikom Köverom posjetio hrvatsku manjinu u Pečuhu te mađarsku manjinu u Osijeku. Također, suradnja hrvatskih i mađarskih znanstvenika predstavlja konkretan primjer dobrosusjedskih prijateljskih i partnerskih odnosa između dviju država, a tih primjera je mnogo na različitim područjima – od manjina, kulture, gospodarstva, obrane do prekogranične suradnje. Sve ove aktivnosti pridonose daljnjem razvoju pozitivne atmosfere u odnosima između dviju država te omogućuju partnersku suradnju na brojnim područjima od zajedničkog interesa.
Pohvalio je inicijativu o održavanju znanstvene konferencije o Hrvatskoj-ugarskoj nagodbi jer s današnje vremenske distance cjelina zbivanja može se objektivno prosuditi. Istaknuo je da je hrvatsko-ugarska državna zajednica bila jedna od najtrajnijih državno-pravnih tvorevina u povijesti, te da je za Hrvatsku ustrajnost na očuvanju nacionalnog suvereniteta i državnosti uvijek bilo najvažnije pitanje u različitim državnim zajednicama u kojima je bila. Podsjetio je da je u našoj dugoj zajedničkoj povijesti bilo nerazumijevanja, neslaganja, čak i sukoba, ali i događaja poput Sigetske bitke koja je bila prijelomna za zapadnu kulturu i civilizaciju. Samom Hrvatsko-ugarskom nagodbom Hrvatska nije dobila temeljna obilježja države, već ona posebne državnosti.
Zaključno, istaknuo je da su razmjerno široke hrvatske autonomne nadležnosti unutar tog okvira omogućile kasnije sustavno djelovanje unutarnjih reformskih snaga usmjerenih na izgradnju cjelovitog sustava modernih građanskih institucija.