Predsjednik Sabora Jandroković održao uvodni govor na 15. godišnjoj međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum

Dubrovnik - Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sudjelovao je u Dubrovniku na otvaranju 15. godišnje međunarodne konferencije pod nazivom „Dubrovnik Forum: A quest for balance in a world disrupted“ te održao uvodni govor

U svom obraćanju predsjednik Jandroković osvrnuo se na okolnosti u kojima se svijet danas nalazi, te na novo krizno razdoblje koje je uslijedilo nakon još uvijek prisutne pandemije Covid-19.

Rat u Ukrajini kao kriza koju nije bilo moguće predvidjeti mijenja već izmijenjeni svijet, rekao je predsjednik Jandroković. Dodao je kako su stanovnici Europe bili uvjereni da žive na najsigurnijem mjestu za život, s vrijednostima koje su uzor ostatku svijeta, dok sada svjedoče nezamislivom ratu ogromnih razmjera s nesagledivim posljedicama. Govoreći o tragediji koja je zadesila ukrajinski narod, brojnim ljudskim žrtvama i materijalnim gubicima, te humanitarnoj krizi koja je izazvana, predsjednik Sabora kazao je kako su time u Hrvatskoj probuđena bolna sjećanja na razoreni Vukovar i druge gradove tijekom Domovinskog rata. Istaknuo je kako iz tog razloga hrvatski narod posebno duboko suosjeća i solidarizira se s patnjama ukrajinskog naroda. Svoju visoku razinu razumijevanja s Ukrajinom iskazali smo u prvim danima agresije usvajanjem Deklaracije o Ukrajini u Hrvatskome saboru, te podrškom hrvatskoj Vladi u pružanju sve moguće humanitarne i tehničke pomoći, posebno u prihvatu izbjeglica.

Predsjednik Jandroković kazao je kako je napadom na Ukrajinu, Rusija napala europske vrijednosti i ugrozila mir u svijetu. Rekavši kako je većina europskih zemalja prepoznala žrtvu Ukrajinaca i pruža pomoć, pozvao je na nastavak očuvanja i osnaživanja europskog jedinstva i solidarnosti kao glavnih prednosti pred Rusijom. Pozdravio je brze reakcije Europske unije te posebno odluku o dodjeli kandidacijskog statusa Ukrajini i Moldovi, uz otvaranje europske perspektive Gruziji. 

U kontekstu promjena koje su pokrenute, nepovratno su izmijenjeni međunarodni sigurnosni, politički i ekonomski odnosi i institucije kakve poznajemo, podcrtao je predsjednik Hrvatskoga sabora. Dodatno je osviještena potreba jačanja obrambenih sposobnosti Europske unije, a na summitu NATO-a u Madridu povijesni poziv Finskoj i Švedskoj za priključenjem tom savezu doveo je do strukturnih promjena u politici odvraćanja i obrane u Europi, kazao je. Ujedno je izrazio čvrsto uvjerenje u potvrđivanje Protokola o proširenju NATO saveza na Finsku i Švedsku raspravom i izglasavanjem velikom većinom glasova idućeg tjedna i u Hrvatskom saboru.

Predsjednik Jandroković u govoru se osvrnuo i na posljedice rata u Ukrajini u vidu promjena u globalnoj ekonomiji i negativnog učinka na svjetsko gospodarstvo. U tom smislu izdvojio je rast cijena plina, naftnih derivata i električne energije, kao i utjecaj na opskrbu hranom te povišenje cijena prehrambenih proizvoda. Spomenuvši slogu zemalja članica EU-a o postupnom i što je moguće skorijem dokidanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, predsjednik Jandroković naveo je i kako je to ujedno i prilika za ostvarenje zacrtanih klimatskih ciljeva te zelene i digitalne tranzicije. Pozvao je na nastavak poticanja proizvodnje hrane s ciljem postizanja samodostatnosti i samoodrživosti te na osnaživanje otpornosti, energetske neovisnosti i okretanja novim izvorima opskrbe. Hrvatska, kazao je pritom, razumije važnost vlastitih resursa te je zahvaljujući LNG terminalu na Krku osigurala opskrbu plinom, a naftovod JANAF opskrbu naftom. Isto tako, pozdravio je najave Vlade o daljnjem širenju kapaciteta LNG terminala i JANAF-ovog naftovoda čime će Hrvatska postati regionalno energetsko čvorište a od toga će koristi imati i naše susjedne zemlje.

Predsjednik Sabora govorio je i o mogućnostima prelijevanja ukrajinske krize na druge dijelove Europe, pri čemu je jugoistok Europe posebno ranjiv zbog neriješenih sukoba iz 1990.-ih godina. Upozorio je kako Rusija koristi tu ranjivost kako bi proširila svoj, već značajni utjecaj, u regiji, posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Stoga je europeizacija tog područja jamstvo stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta, kazao je i istaknuo čvrstu podršku Hrvatske procesu proširenja Europske unije na jugoistočnu Europu na temelju kriterija i zadovoljenih uvjeta za članstvo. Posebno je izdvojio važnost potpore europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu temeljenom na principima nediskriminacije i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Naglasio je kako je to moguće postići samo izbornom reformom kojom bi se uvažile odluke Ustavnog suda BIH i Europskog suda za ljudska prava za otklanjanje već utvrđene diskriminacije i nejednakosti u izbornom sustavu BIH. Podsjetio je pritom na prvi puta jasno izraženu spremnost Europskog vijeća za dodjelom statusa kandidata Bosni i Hercegovini, uz poruku da hitno pristupi reformi izbornog zakona. Izrazivši stav kako je pitanje Hrvata u BiH moguće riješiti samo dogovorom, pozdravio je svaki angažman naših saveznika u Europskoj uniji i NATO-u usmjeren na stabilnost i funkcionalnost BiH i njezin jasan put prema Europskoj uniji.

Predsjednik Sabora Jandroković također se u govoru osvrnuo na doba tzv. disruptivnih poslovnih modela - digitalizacije, novih tehnologija, robotike, umjetne inteligencije. U tom smislu govorio je o izazovima poput kibernetičkih napada, lažnih vijesti, te dezinformacija koje snažno utječu na naše društvo. Pozvao je na jačanje otpornosti društva na dezinformacije u javnom prostoru te osnaživanje medijske pismenosti.

Zaključno, predsjednik Jandroković naveo je glavne strateške ciljeve koje je Hrvatska u 30 godina od međunarodnog priznanja realizirala, spomenuvši članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, te skorašnje članstvo u eurozoni, Schengenu i OECD-u. Sva ta postignuća čine nas spremnijima da se uspješno nosimo i s najtežim izazovima, kazao je te upozorio da usprkos tome moramo osvijestiti nove naraštaje na borbu za za očuvanje mira, slobode, demokracije i ljudskih prava. Parlament, kao predstavničko i zakonodavno tijelo, i u ovim novim okolnostima mora biti jamac zaštite slobode, pluralizma, vladavine prava i ostalih temeljnih demokratskih vrijednosti kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europi, završio je predsjednik Jandroković.