Zagreb – Nakon održanog bilateralnog sastanka, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin održali su govore pred zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru.
Predsjednik Sabora iskazao je izuzetnu čast i srdačnu dobrodošlicu državnom tajniku kardinalu Parolinu u Hrvatskom saboru na dan kad obilježavamo spomendan na hrvatskoga sveca Leopolda Mandića.
U svom govoru predsjednik Jandroković kazao je: „Hrvatska povijest nezamisliva je bez uloge Katoličke crkve i kršćanstva koji su duboko utkani u biće hrvatskog naroda. Kroz stoljeća naše prisutnosti na ovim prostorima, Crkva i vjera bile su čuvari, ne samo vjerskog, već i hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta… Vjekovna povezanost hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom dovela je do priznanja Republike Hrvatske kao samostalne i suverene države.“ Istaknuo je i ulogu Svete Stolice za vrijeme Domovinskog rata, posebno Pape Ivana Pavla II. koji je nastojao učiniti sve kako bi se posredstvom međunarodne zajednice spriječio rat u bivšoj Jugoslaviji, a prisjetio se i njegovih pastoralnih posjeta: „Tri puta Hrvatsku je posjetio papa Ivan Pavao II. s kojim hrvatski narod osjeća posebnu bliskost i povezanost. Posebno nam se usjekao u pamćenje njegov prvi pastoralni pohod 1994. godine dok je još četvrtina Hrvatske bila okupirana. Njegov drugi posjet 1998. godine obilježen je proglašenjem blaženim kardinala Alojzija Stepinca, “bedema Crkve u Hrvata” kako ga je nazivao… Treći pohod svetog Ivana Pavla II. Hrvatskoj 2003. godine bilo je ujedno njegovo jubilarno 100. putovanje, a nakon njegove smrti 2005. godine, Hrvatski sabor donio je Povelju zahvalnosti Svetom Ocu Ivanu Pavlu II.“
Povod posjeta državnog tajnika Parolina ujedno je i 25. obljetnica ratifikacije triju ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice koji, uz kasnije potpisani četvrti ugovor, reguliraju širok spektar područja, od pravnih i gospodarskih pitanja do odgoja, kulture, karitativnog rada i dušobrižništva katoličkih vjernika.
Govoreći o aktualnoj situaciji u Ukrajini, kazao je da prizori poput onih iz Mariupolja dovode u pitanje poimanje ljudskosti i čovječnosti temeljenih na moralnim vrednotama kršćanske civilizacije. Podsjetio je na Deklaraciju o Ukrajini donesenu u Hrvatskome saboru kojom se osudila ruska agresija na ukrajinski suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost. Predsjednik Sabora kazao je kako postoji objektivna mogućnost za daljnju destabilizaciju na području jugoistočne Europe te izrazio zabrinutost za položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda čija je opstojnost u Bosni i Hercegovini ugrožena. „Pozivamo Vas zato da svojim moralnim autoritetom pomognete da konačna rješenja jamče ravnopravnost i jednakost sva tri naroda. Istovremeno, zahvalni smo Svetoj Stolici zbog razumijevanja i dosadašnje potpore koju pruža Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Kroz čitavu tegobnu povijest hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, Katolička crkva bila je i ostala lučonoša vjere i nade. Svećenici i redovnici već stoljećima brižno skrbe za vjeru i blagostanje naših ljudi, zadržavajući ih tako na svojim ognjištima”, kazao je Jandroković.
U završnoj riječi, predsjednik Jandroković istaknuo je kako je “današnji posjet državnog tajnika Parolina još jedna potvrda odličnih i prijateljskih odnosa naših dviju država i neraskidivih veza hrvatskoga naroda s Katoličkom crkvom” te još jednom zahvalio državnom tajniku Parolinu na dolasku u Hrvatski sabor.
Državni tajnik kardinal Parolin u obraćanju u Hrvatskome saboru iskazao je zadovoljstvo i čast biti u ovom visokom domu. Naglasio je kako su „naši pravni i diplomatski odnosi između Hrvata i Svete Stolice povijesno uspostavljeni već ostvareni već tijekom 7. stoljeća, odnosno od samog dolaska Hrvata na ove prostore“. Kazao je kako su se „oni razvijali u različitim razdobljima, kontekstima i teritorijalno-političkim okvirima pa ih je nemoguće okarakterizirati ili razumjeti samo s jednog gledišta“. No bez obzira na te povijesne i konceptualne varijabilnosti“, rekao je državni tajnik Parolin, „moguće je izdvojiti stalne značajke tih odnosa – odnosno njihov neprekinuti tijek tijekom stoljeća, izdvojivši pritom iskrenost, međusobnu posvećenost, razumijevanje“, osobito istaknuvši posebnu povezanost Hrvata i Petrove crkve. U nastavku govora, kazao je kako je Sveta Stolica priznajući Hrvatsku dala snažnu i odlučujuću potporu legalitetu i legitimitetu hrvatske države pred međunarodnom zajednicom. "Taj čin i danas predstavlja znak snažne vjere, povjerenja, bliskosti, predanosti i međusobne potpore", dodao je. Golemu zaslugu za priznanje pripisao je svetom Ivanu Pavlu II. "Učinio je to beskompromisno i bez oklijevanja zbog svog čvrstog uvjerenja u pravednost tog cilja i njegovu utemeljenost u međunarodnom javnom pravu, posebice prava hrvatskog naroda na samoopredjeljenje", rekao je i dodao: „Papa je to potvrdio sa svoja tri pastoralna pohoda Hrvatskoj od kojih je svaki bio "duboko značajan, pravno i duhovno u svom povijesnom trenutku". Po riječima državnog tajnika Parolina, papa Ivan Pavao II. je osobito poštovao hrvatski narod i prema njemu gajio izuzetnu ljubav i duboko razumijevanje. "Možda kao nitko drugi, taj papa, papa Poljak, shvaćao je teško breme povijesti, nepravde i patnje kojima su Hrvati bili izloženi kao slavenski narod u svojoj stoljetnoj težnji za vlastitom državom", rekao je državni tajnik. Personifikaciju postojanosti i nepokolebljivosti Hrvata u vjeri Ivan Pavao II. vidio je u kardinalu Alojziju Stepincu "kojeg je 1998. tijekom pastoralnog pohoda Hrvatskoj u Mariji Bistrici proglasio blaženikom i mučenikom", rekao je kardinal Parolin.
Na kraju govora, istaknuo je dugu i čvrstu vjeru hrvatskog naroda, ali i dobronamjernost u odnosima Svete Stolice i hrvatskog naroda. Zaključno je državni tajnik Parolin naglasio kako „Sveta Stolica kroz stoljeća ostaje osobito privržena Hrvatskoj, a i danas vjerno stoji uz svoj ljubljeni hrvatski narod“.