Zagreb - Predsjednik parlamenta Kraljevine Norveške Jørgen Kosmo s parlamentarnim izaslanstvom razgovarao je u Hrvatskom saboru sa članovima saborskog Odbora za vanjsku politiku, Odbora za međuparlamentarnu suradnju i Odbora za financije i državni proračun.
Ocijenjeno je da su ukupni odnosi Hrvatske i Kraljevine Norveške veoma dobri i prijateljski, nema nijednog otvorenog pitanja, što je dobra osnova za njihovo daljnje snaženje, posebice na planu gospodarske suradnje. Intenziviranje parlamentarnih kontakata, posebice kroz parlamentarne odbore, treba biti podstrek dinamiziranju gospodarske razmjene. Hrvatska visoko cijeni ukupnu humanitarnu pomoć koju je Norveška tijekom niza posljednjih godina upućivala Hrvatskoj, kao i pomoć koju je pružala i još uvijek pruža velikom broju hrvatskih građana koji su se nastanili u Norveškoj tijekom ratnih godina.
Potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, dr. Nikola Ivaniš iznio je hrvatske vanjskopolitičke priorite, daljnje ubrzavanje procesa približavanja prema punopravnom članstvu u EU i NATO savez. Jørgen Kosmo, predsjednik parlamenta Kraljevine Norveške izrazio je punu potporu nastojanjima Hrvatske na putu u euroatlanstke integracije, rekavši da NATO treba ostati otvoren za sve koji žele u ovaj savez i koji mogu zadovoljiti zadane standarde. Hrvatska na tom putu nema prepreka, izuzev vremena potrebnog za zadovoljavanje kriterija, a osnovni su političko demokratska kontrola oružanih snaga i kompatibilnost hrvatskih oružanih snaga onima u zemljama NATO-a. Norveška očekuje da će Hrvatska ove uvjete moći zadovoljiti u naredne dvije godine.
Prof. dr. sc. Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju zahvalio je Norveškoj na kontinuiranom slanju humanitarne pomoći Hrvatskoj, naglasivši da Hrvatska treba slijediti izuzetno dobra norveška iskustva na planu regionalne suradnje.
Šime Prtenjača, predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun rekao je da Hrvatska nije zadovoljna stanjem u gospodarstvu, a što je posljedica dugogodišnjeg socijalističkog tržišta, tehnološke zaostalosti, potom ratnih djelovanja i konačno privatizacijskih pogrešaka. Veliko financijsko opterećenje je velik broj nezaposlenih, a tu je i problem umirovljeničke populacije i vraćanja duga umirovljenicima. Ipak, izrazio je optimizam da Hrvatska vrlo brzo može ići naprijed kroz jačanje i razvoj tržišnog i tehnološkog sektora.