Zagreb – Predsjednik Parlamenta savezne pokrajine Gornje Austrije Max Hiegelsberger s izaslanstvom posjetio je u četvrtak Hrvatski sabor gdje se na odvojenim sastancima sastao s potpredsjednikom Hrvatskog sabora akademikom Željkom Reinerom, predsjednikom Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Markom Pavićem te predsjednikom Odbora za međuparlamentarnu suradnju Erikom Fabijanićem.
– Hrvatsku i Austriju vežu čvrste i neraskidive veze koje sežu daleko u prošlost, ali su jednako čvrste i danas, kazao je na početku sastanka potpredsjednik Reiner. Istaknuo je kako osim političke, Hrvatska i Austrija imaju i dobru gospodarsku suradnju te je Austrija jedan od najvećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera.
Veliki potencijal za jačanje gospodarske suradnje vidi u područjima elektrotehnike, metaloprerađivačke industrije, IT sektoru, zelenim tehnologijama, energetici i turizmu. Govoreći o energetici naglasio je kako je situacija u Ukrajini pokazala da je energetska samodostatnost važna za funkcioniranje društva.
Hiegelsberger je potvrdio dobru suradnju između dvije države i dodao kako je treba proširiti, posebno u turizmu. Kao važnu temu na kojoj treba raditi, istaknuo je razmjenu učenika i studenata kroz Erasmus program. – Smatramo da je važno uspostaviti kontakte između hrvatskih i austrijskih sveučilišta i visokih škola te vidjeti kako produbiti suradnju u području obrazovanja, kazao je Hiegelsberger.
Drugi u nizu sastanaka austrijsko izaslanstvo održalo je s predsjednikom Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Markom Pavićem i članicom Odbora Brankom Juričev Martinčev. Težište razgovora bilo je na jačanju hrvatsko-austrijskih odnosa u području regionalnog razvoja, s posebnim osvrtom na razvoj ruralnih i slabije razvijenih krajeva.
Pavić je svog sugovornika detaljno upoznao s aktualnom regionalnom politikom Vlade RH, istaknuvši pri tom kao osnovni cilj ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. Osvrnuo se i na značajne razvojne projekte, poput Projekta Slavonija, Baranja i Srijem koji se financira iz fondova EU-a te politiku razvoja brdsko-planinskih predjela poput Gorskog kotara, u čemu postoji velika sličnost s austrijskim brdskim područjem. – U sljedećem razdoblju fokus će biti i na razvoju Dalmatinske zagore, Like i Banovine, a Hrvatska za to do 2030. na raspolaganju ima 25 milijardi eura, bilo kroz fondove EU-a ili kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuo je Pavić, pojasnivši kako će veliki dio tih sredstava biti usmjeren na zelenu ili digitalnu tranziciju. –U ovom području tražimo partnere poput Austrije, posebno u spajanju istraživačkih institucija i zajedničkih projekata za istraživanje i razvoj, dodao je Pavić.
Predsjednik Hiegelsberger pozdravio je hrvatsku strategiju za slabije razvijena područja, istaknuvši kako je u takvim područjima važno otvaranje radnih mjesta koja generiraju gospodarskih razvoj, a time se jamči ostanak stanovništva i opstanak regije.
Pavić i Hiegelsberger su razgovarali i o već iniciranoj suradnji Hrvatske i Austrije na području energetike gdje Hrvatska sa svojim LNG terminalom i lukom Rijeka može imati važnu ulogu u proširenju opskrbe energijom ne samo za Austriju već i druge zemlje. Kao važan element povezivanja dviju država u segmentu tranzita energenata spomenut je i razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj koji će, kako je najavio Pavić, biti u fokusu sljedećih 10 godina.
Razgovaralo se i o razmjeni iskustava u području agroturizma i korištenju modernih tehnologija u poljoprivredi ruralnih krajeva obje države, te je također istaknuta važnost marketinških mjera za plasman poljoprivrednih proizvoda iz tih regija na šire tržište.
Treći sastanak austrijskog izaslanstva održan je s predsjednikom Odbora za međuparlamentarnu suradnju Erikom Fabijanićem i članovima tog Odbora Uršom Raukar, Ivanom Posavec Krivec, Ljubicom Maksimčuk, Anitom Pocrnić Radovošević, Domagojem Hajdukovićem i Davorom Ivom Stierom.
Na sastanku su razmijenjena mišljenja o osiguravanju i jačanju vladavine prava i slobodi govora u EU, suzbijanju antisemitizma, intenziviranju bilateralne političke i gospodarske razmjene kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj parlamentarnoj osnovi, ratu u Ukrajini i njegovim učincima na EU i zapadni svijet te o Schengenu kojemu je Hrvatska pristupila sa 1. siječnjem 2023.
– Kako se neka većina odnosi prema nekoj manjini u društvu, ne samo u političkom smislu, ogledalo je stupnja demokracije u društvu, istaknuo je Fabijanić u kontekstu vladavine prava i slobode govora te suzbijanja pojava antisemitizma u Europi.
Članovi saborskog odbora i članovi austrijskog izaslanstva složili su se i oko potrebne solidarnosti među europskim državama u pogledu posljedica rata u Ukrajini i potrebnoj podršci zemljama Zapadnog Balkana na njihovom „europskom putu“. – Trajni mir možemo ostvariti samo integracijom Zapadnog Balkana, rekao je predsjednik pokrajinskog parlamenta Gornje Austrije Max Hiegelsberger zaključivši kako bi u slučaju usporavanja procesa integracije mjesto Europske unije mogle zauzeti druge velesile, što bi pak bio problem za cijelu Europu.