Bruxelles – U okviru Europskog parlamentarnog tjedna predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Željko Pavić sudjelovao je na Međuparlamentarnom sastanku Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) na kojem se razgovaralo o tome kako najbolje promovirati socijalna ulaganja u kontekstu novog europskog okvira gospodarskog upravljanja i fiskalnih pravila i o ulozi uzlazne društvene konvergencije u kontekstu različite inflacije, izazova duga i povećanja troškova života.
Sastankom su supredsjedali, predsjednik Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskoga parlamenta Dragoş Pîslaru i predsjednica Odbora za socijalna pitanja, zapošljavanje i umirovljenike Zastupničkog doma parlamenta Kraljevine Belgije Cécile Cornet.
Zastupnik Pavić je u obraćanju istaknuo kako čvrsti sustavi socijalne zaštite i dobro financirane socijalne usluge pružaju sigurnosnu mrežu za pojedince i obitelji suočene s poteškoćama, pomažući im da prebrode teške okolnosti. Naglasio je i to kako su ključni pokretači gospodarskog rasta i inovacija aktivacija neaktivnih skupina na tržištu rada, fokus na stvaranje novih radnih mjesta u industrijama zelene i digitalne tranzicije i ono što je posebno važno, kako je rekao, ulaganje u obrazovanje i razvoj vještina.
– Upravo je ulaganje u obrazovanje i razvoj vještina problem za Hrvatsku, naime, u Hrvatskoj je obrazovanje besplatno, uključujući i visoko obrazovanje, međutim, nakon završetka obrazovanja naši mladi koji bi trebali biti pokretači gospodarskog rasta i inovacija odlaze u ekonomski razvijenije zemlje, upozorio je Pavić. Dodao je i kako se ista stvar događa i u drugim ekonomski slabije razvijenim zemljama te izrazio očekivanje kako će Europska komisija, Europski parlament i ekonomski razvijenije članice početi razmišljati o kompenzacijskim mjerama za siromašnije zemlje te da će se o tome uskoro raspravljati na razini Unije.
Razgovarajući o ulozi društvene konvergencije u kontekstu inflacije i povećanju troškova života, Pavić je istaknuo kako su socijalna ulaganja ključna za stvaranje uključivih i otpornih društava. – U aktualnom vremenu oporavka nakon pandemije, visoke inflacije i energetske krize, potreba za snažnim i dobro osmišljenim socijalnim ulaganjima jača je nego ikada, zaključio je Pavić dodavši kako cijene proizvoda, usluga i energenata koji spadaju u osnovne životne potrebe rastu bržom stopom od procijenjene inflacije pa je teško procijeniti prave razmjere prijetnji od siromaštva za ugrožene skupine stanovništva. U svom izlaganju nešto slično je navela i glavna ravnateljica Glavne uprave za zapošljavanje, socijalnu politiku i uključivost Europske komisije Barbara Kauffmann, a na tragu toga zastupnik Pavić iskazao je poseban interes za nalaz nadzora koji će biti u proljeće 2024. godine.