Predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Pavić u Europskom parlamentu sudjelovao u raspravi o radu na daljinu

Bruxelles – Raspravom o radu na daljinu, na kojoj je sudjelovao predsjednik  Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Željko Pavić završen je Europski parlamentarni tjedan tijekom kojeg su predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić, predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek te predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Željko Pavić sudjelovali na plenarnim raspravama o dvije aktualne teme u Europskoj uniji: gospodarskom upravljanju i radu na daljinu unutar Europske unije.

U razmjeni mišljenja između zastupnika nacionalnih i europskog parlamenata sudionici su ocijenili da je postojeći okvir gospodarskog upravljanja pridonio postizanju makroekonomske konvergencije, očuvanju stabilnosti javnih financija i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža, no podržali su daljnje rasprave kako bi postigli široki konsenzus o novom, unaprijeđenom obliku gospodarskog upravljanja. Posebno je istaknuto da bi države članice i Europska komisija trebale postići konsenzus o reformi uoči proračunskih postupaka država članica za 2024. godinu budući da zbog sve većih izazova s kojima se EU suočava postoji potreba za snažnom koordinacijom proračuna i strukturnih politika te učinkovitim gospodarskim i fiskalnim nadzorom.

U raspravi je sudjelovala predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić koja je istaknula da predviđeno uvođenje nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova, koji objedinjuju fiskalne, reformske i investicijske ciljeve, predstavlja važan iskorak u holističkom pristupu gospodarskoj politici. –Takav bi pristup trebao doprinijeti većoj konzistentnosti nacionalnih politika čime se želi osigurati povećano vlasništvo država članica nad kreiranjem i provedbom fiskalno-strukturne politike, rekla je Perić te  naglasila da bi reforma fiskalnog okvira EU-a, koji bi se temeljio na jednom operativnom pokazatelju, a to su neto primarni rashodi, trebala dovesti do pojednostavljenja cjelokupnog okvira. Zaključila je kako je u daljnjem zajedničkom dijalogu iznimno važno definirati konkretne modalitete njegove provedbe. Također, zaključno je dodala da postoji jasna potreba za prilagodbom postojećeg okvira kako bi on bio u skladu s postizanjem ambicioznih ciljeva dvostruke tranzicije. –Slažemo se da bi nova pravila trebala više uvažavati specifične okolnosti pojedinih država članica, a tom kontekstu Hrvatska podržava prijedlog da države članice preuzmu više odgovornosti i nacionalnog vlasništva kao što je slučaj s provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost, naglasila je Perić.

O radu na daljinu u Europskoj uniji govorio je predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Željko Pavić koji je istaknuo kako su 1. siječnja 2023. godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o radu, kojima je potpunije i jasnije uređen rad na izdvojenom mjestu rada  koji se definira kao rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već se obavlja od kuće, odnosno u domu radnika  ili u nekom drugom prostoru slične namjene, a koji nije prostor poslodavca. Kako je rekao Pavić, za razliku od takve vrste rada, rad na daljinu definiran je kao poseban oblik rada koji se uvijek obavlja putem informacijsko komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će raditi, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika. Isto tako, kazao je kako je propisan i širi obvezni sadržaj ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada te obveze i prava poslodavca i radnika, osobito u odnosu na mogućnost zahtjeva radnika za radom na izdvojenom mjestu rada u slučaju njegovih osobnih potreba, čime se u cilju usklađivanja sa ciljevima i sadržajem Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, radniku osiguravaju fleksibilni radni uvjeti.

Pavić je zaključno ukazao na potrebu razmjene informacija i iskustava u odnosu na poduzete mjere u drugim državama članicama Europske unije te njihove učinke u odnosu na demografska kretanja, posebno u ruralnim dijelovima, a samim time i na prihode jedinica lokalne samouprave u tim područjima.