Zagreb – Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac i članovi Odbora primili su u srijedu ministricu za Slovence u susjednim zemljama u svijetu Suzanu Lep Šimenko s izaslanstvom. Sastanku su nazočili potpredsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Marko Krička te članovi Odbora Barbara Antolić Vupora i Marin Corva.
Na početku sastanka predsjednik Odbora Pupovac naglasio je kako je važno da pripadnici slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao i pripadnici drugih nacionalnih manjina, budu ravnopravno uključeni u društveni život te da u punoj mjeri ostvaruju svoja građanska i ljudska prava, uključujući pravo na očuvanje vlastitoga nacionalnog, vjerskog i jezičnog identiteta. Pupovac se osvrnuo i na iskustva s izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj, istaknuvši kako je financiranje provedbe izbora osigurano, no financiranje rada vijeća i predstavnika od strane jedinica lokalne samouprave nije do kraja uređeno, što se posebice odražava na mogućnosti vođenja kampanje i prisutnost u medijima. Ocijenio je stoga kako je potrebna standardizacija kriterija te propisivanje minimalnog iznosa financiranja od strane jedinica lokalne samouprave.
Govoreći o položaju hrvatske zajednice u Sloveniji, Pupovac je naglasio kako je Hrvatskoj stalo do daljnjeg unaprjeđenja položaja, kako bi Hrvati koji žive u Sloveniji u punoj mjeri ostvarivali svoja prava te imali odgovarajuće institucionalne mogućnosti za očuvanje svojega nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije.
Ministricu Lep Šimenko zanimalo je pitanje statusa Slovenskog kulturnog doma u Zagrebu, odnosno mogućnosti prijenosa imovine na slovensku nacionalnu manjinu. Istaknula je kako bi bilo važno pronaći odgovarajuće rješenje kojim bi se uredilo vlasničko pitanje. Lep Šimenko smatra kako bi se navedeno pitanje, umjesto primjenom općih propisa, moglo riješiti sklapanjem darovnog ugovora kojim bi se imovina prenijela na slovensku nacionalnu manjinu. Otvorila je i pitanje zastupljenosti birača slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, pritom istaknuvši kako smatra da se relativno mali broj građana izjašnjava kao pripadnici slovenske nacionalne manjine.
Predsjednik Odbora Pupovac istaknuo je važnost pronalaska rješenja vezanog uz status Slovenskog kulturnog doma u Zagrebu, naglasivši kako je riječ o pitanju od interesa za slovensku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj. Osvrnuvši se na pitanje registra birača, Pupovac je istaknuo kako je Zakonom o registru birača učinjen važan napredak u uređenju upisa nacionalne pripadnosti. Naglasio je, međutim, kako je ključno da pripadnici nacionalnih manjina svoju nacionalnu pripadnost mogu iskazati slobodno, nesmetano i bez straha, uz puno jamstvo da će njihovi podaci biti zaštićeni od bilo kakve zlouporabe. Dodao je kako sam zakonski tekst nije dovoljan, već je podjednako važno da predstavnici nacionalnih manjina pravodobno informiraju pripadnike svojih zajednica, te da se u društvu sustavno radi na stvaranju ozračja u kojem će svatko bez bojazni moći izraziti svoju nacionalnu pripadnost.
Članica Odbora Barbara Antolić Vupora upozorila je na nedovoljnu medijsku vidljivost predstavnika vijeća nacionalnih manjina, osobito na lokalnoj razini. Istaknula je potrebu za većom zastupljenošću njihovih aktivnosti u medijima kako bi se javnost bolje upoznala s njihovim djelovanjem i pitanjima od značaja za nacionalne manjine.
Član Odbora Marin Corva istaknuo je kako Hrvatska i Slovenija imaju jako dobar odnos prema manjinama te da obje države razvijaju dobru praksu u zaštiti manjinskih prava. Govoreći o Središnjem registru stanovništva, upozorio je na izazove povezane s uspostavom sustava automatske razmjene i preuzimanja podataka iz postojećih službenih evidencija. Naglasio je kako je važno pronaći odgovarajuća rješenja za funkcioniranje sustava.
Zaključno, Pupovac je istaknuo kako je za dugoročno očuvanje identiteta i položaja nacionalnih manjina nužno da manjinske zajednice imaju jasnu i dugoročnu strategiju prisutnosti u zajednici. Naglasio je kako je važno da susjedne države kontinuirano komuniciraju o pitanjima od zajedničkog interesa, pri čemu položaj i prava nacionalnih manjina trebaju biti među njihovim prioritetima.