.png)
Zagreb ‒ Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac primio je u petak veleposlanicu Kraljevine Nizozemske Charlotte van Baak s kojom je razgovarao o ljudskim i manjinskim pravima, aktualnoj političkoj situaciji u Republici Hrvatskoj i regiji te globalnim i političkim pitanjima vezanima za zaštitu ljudskih i manjinskih prava.
Predsjednik Odbora upoznao je veleposlanicu s radom Sabora, Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te zastupnika iz redova nacionalnih manjina na unaprjeđivanju ljudskih i manjinskih prava u Hrvatskoj. Istaknuo je kako u regiji, zbog povijesnog nasljeđa, postoji nepovjerenje, te je naglasio kako je važno da političari i javne osobe ulože više napora kako bi se smanjile tenzije između različitih etničkih i vjerskih skupina u svim zemljama regije.
Izrazio je zadovoljstvo potporama koje zemlje regije dobivaju od Europske unije iako bi se, kako je rekao, veća pozornost mogla posvetiti zajedničkim ekološkim projektima Hrvatske i susjednih zemalja, primjerice regulaciji rijeka Save ili Dunava, što bi pridonijelo boljoj suradnji i gospodarskom napretku.–Važno je podržati projekte kojima se osigurava poboljšanje životnih uvjeta građana jer u mnogim mjestima nedostaje infrastruktura, od domova zdravlja, javnog prijevoza, škola, dok su mnoga mjesta u kojima živi znatan udio pripadnika nacionalnih manjina nedovoljno razvijena, istaknuo je Pupovac.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je dodao i kako je vidljiv napredak koji se odnosi na toleranciju i suradnju građana regije, primjerice kroz nesmetanu gospodarsku suradnju, razne kulturne događaje kao što su koncerti, turizam. S druge strane, prema njegovim riječima, suradnja predstavnika državnih vlasti nije dovoljna i u posljednje vrijeme gotovo da i nema bilateralnih posjeta dužnosnika zemalja u regiji, što po riječima zastupnika Pupovca nije dobro.
Sugovornici su također razmijenili mišljenja o proširenju Europske unije te uvjetima za članstvo koji trebaju biti zadovoljeni danas u odnosu na one koje su morale ispuniti one zemlje prilikom proširenja Unije 2004. ili 2007. godine.