.png)
Zagreb – Predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek sudjelovao je u četvrtak na videokonferencijskom sastanku u sklopu druge faze projekta Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) „Pošteni tržišni uvjeti za konkurentnost“.
Sastanak je otvorio voditelj projekta Odjela za Jugoistočnu Europu OECD-a Hendrik Bosshammer koji je istaknuo kako se druga faza nadovezuje na dosadašnji rad promicanja poštenih tržišnih uvjeta i prakse kolektivnog djelovanja u regiji.
Analitičarka Odjela za Jugoistočnu Europu OECD-a Vera Radeva je pohvalila dosadašnji angažman Hrvatske koji se ogledao i u sudjelovanju brojnih hrvatskih predstavnika u radu na identifikaciji područja u kojima treba provesti reforme i prijedlogu politika u području borbe protiv korupcije. Kao jedno od postignuća izdvojila je podizanje svijesti o ključnim OECD-ovim pravnim instrumentima i međunarodnim dobrim praksama. Također, upoznala je sudionike s aktivnostima koje OECD planira provoditi u razdoblju od 2022. do 2024. godine, a koje uključuju održavanje radionica, uključivanje članova akademske zajednice u OECD-ove treninge i promicanje Mehanizama izvještavanja na visokoj razini za sprječavanje podmićivanja (High Level Reporting Mechanism for preventing bribery - HLRM). Savjetnica Odjela za Jugoistočnu Europu OECD-a Marie Berg je predstavila dosadašnja postignuća i buduće izazove vezano uz tri glavna područja: sprječavanje korupcije, zaštitu tržišnog natjecanja i rad državnih poduzeća.
U okviru rasprave na radionici predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek je istaknuo da je Hrvatska uložila velike napore u ograničavanju diskrecije u javnom odlučivanju, unaprijeđena je transparentnost i kontrola javne nabave, a kako je istaknuo, kroz izmjene i dopune zakona donesenih u travnju ove godine ojačani su status i ovlasti Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Naglasio je da implementacija HLRM-a trenutno nije planirana u okviru postojećih akata, no što se tiče područja prijavljivanja nepravilnosti i korupcije u Hrvatskoj Tušek je rekao kako je sustav prijave i zaštite prijavitelja u javnom i privatnom sektoru uspostavljen kroz odredbe Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Pojasnio je da je nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti pučki pravobranitelj. Osim toga, istaknuo je da nakon donošenja Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (takozvanih zviždača) u veljači 2019 godine., kojeg kako je rekao, smatramo jednim od značajnih iskoraka u kontekstu borbe protiv korupcije, trenutno je u izradi novi Zakon u kontekstu usklađivanja nacionalnog okvira s Direktivom EU-a o zaštiti osoba koje prijavljuju kršenje prava Unije.
Tušek je posebno naglasio kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo postupak za izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi u okviru kojeg bi se određeni zakonski instituti unaprijedili u cilju antikorupcijskog učinka te rekao da je završeno savjetovanje o prethodnoj procjeni. Zaključno je naglasio da će se Hrvatska pri analizi zakonodavnog i institucijskog okvira voditi preporukama OECD-a.