Zagreb – Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić primio je u nastupni posjet šefa Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, veleposlanika Paula Vandorena i razgovarao s njime o tijeku hrvatskih pretpristupnih pregovora s EU.
Predsjednik Sabora je šefa Delegacije EU u RH izvijestio da je ovaj saziv hrvatskog parlamenta u sklopu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim usvojio dvjestotinjak zakona te da se do kraja godine očekuje zaključenje zakonodavnog dijela posla. U prilog tome da Hrvatski sabor nije kočio niti će kočiti pristupanje Hrvatske Europskoj uniji iznio je podatak da je Sporazum o arbitraži sa Slovenijom prihvaćen sa 129 zastupničkih glasova, dok je samo šest glasova hrvatskih zastupnika bilo protiv Sporazuma. Naglasio je kako u Hrvatskom saboru postoji politički konsenzus u vezi s ulaskom u EU, a pojedine primjedbe političkih stranaka se odnose eventualno na načine djelovanja na putu prema krajnjem cilju. Kazao je i kako politički konsenzus u Hrvatskoj postoji i u pogledu nužnosti pomaganja državama jugoistočne Europe na tom istom putu te je istaknuo kako "Hrvatska želi biti aktivan partner", kao i da nema namjeru zbog eventualnih neriješenih bilateralnih pitanja blokirati napredovanje država iz regije na putu prema EU. Šefu Delegacije EU u RH Vandorenu je izrazio zadovoljstvo odlukom da se ustroji radna skupina koja će izraditi pristupni ugovor za Hrvatsku.
Kazavši kako je ohrabren svime što je čuo, šef Delegacije EU u RH Paul Vandoren je ustvrdio da je "Hrvatska na dobrom putu", kao i da je "ostvarila dobar napredak". Politički konsenzus u tijeku pretpristupnih pregovora smatra fundamentalno važnim, a rekao je i kako ga se dojmila brzina kojom je u Hrvatskom saboru bio ratificiran Sporazum o arbitraži ocijenivši to vrlo mudrim potezom. Pozdravio je stav hrvatskog čelništva u vezi s potrebom da se zemljama jugoistoka Europe ostavi otvorenom europska perspektiva jer "za političku stabilnost regije i Europe kao i ekonomski napredak i razvoj regije nema alternative". Što se tiče područja u kojima je još potrebno poduzimati napore, istaknuo je suradnju Hrvatske s Haškim sudom (ICTY), zaštitu tržišnog natjecanja i Poglavlje 23. Prema njegovom mišljenju, najveći će izazov sljedeće godine biti upravo provedba zakonodavstva u Poglavlju 23. Izrazio je zadovoljstvo što je EK predložio financijski paket za Hrvatsku i naglasio kako je važno poduzeti nužne korake u smjeru adekvatnog upravljanja tim fondovima i nadzora nad trošenjem sredstava iz tih fondova.