Pariz - Lisabonski ugovor rezultat je vizionarske ideje o potrebi "produbljivanja" Europske unije, ali bi institucionalna reforma trebala biti i jasan signal da je EU nakon "produbljenja", dugoročno spremna nastaviti i svoju najuspješniju politiku, politiku proširenja, rekao je u petak u Parizu predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić.
Predsjednik Sabora kazao je to u govoru o temi "Budućnost institucija EU i provedba zaključaka Lisabonskog ugovora u nacionalnim parlamentima" kojom je započela Konferencija predsjednika parlamenata zemalja članica EU i zemalja kandidata. Bebić je podsjetio kako se svijet u kojem živimo znatno promijenio te kako je i EU danas potpuno drukčija nego što je bila jučer, prije svega stoga što je svako proširenje jačalo potrebu za širim i intezivnijim dijalogom i razmjenom mišljenja te je EU krenula u promjenu vlastite "infrastrukture", čega je rezultat i Lisabonski ugovor.
"Lisabonskim ugovorom EU će ojačati institucionalne kapacitete za rješavanje aktualnih pitanja europske i svjetske politike i uvjerljivije se profilirati kao globalni čimbenik spreman za izazove 21. stoljeća", istaknuo je Bebić. Predsjednik Sabora osvrnuo se na važnost jačanja europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata zemalja članica, institucija koje zbog izravnog biranja zastupnika, kako je rekao, "imaju izvorni demokratski legitimitet". Većim utjecajem europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata mogli bi se otkloniti uzroci čestih prigovora EU administraciji o demokratskom deficitu, netransparentnosti i "otuđenosti" europske administracije od građana.
"Složit ćete se sa mnom da bi građani mogli biti najveći dobitnici Lisabonskog ugovora" kojim se uspostavlja "sudionička demokracija kao novi oblik interakcije građana i institucija EU", rekao je Bebić. Intezivnija suradnja s nacionalnim parlamentima, čija je uloga u Lisabonskom ugovoru izrazito naglašena, jedna je od bitnih sastavnica važnijeg demokratskog legitimiteta EU, ocijenio je Bebić, osobito naglasivši načelo subsidijarnosti kojima parlamenti dobivaju novu ulogu. "Prvi put će se nacionalnim parlamentima omogućiti da se izravno uključe u proces donošenja odluka u sklopu EU putem uspostave političkog nadzora odnosno primjenom načela subsidijarnosti", naglasio je.
Na taj će se način, ustvrdio je, spriječiti osjećaj "dvostrukog demokratskog deficita" europskih institucija i dati jamstvo da će nacionalni parlament, i nakon ulaska zemlje u EU, ostati glavno političko tijelo za donošenje odluka.