Kairo - Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sudjelovao je na Summitu Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran koji se održava u okviru egipatskog predsjedanja tim međunarodnim forumom te održao govor.
Uvodno je predsjednik Hrvatskoga sabora podsjetio kako je prošlo 30 godina od usvajanja Barcelonske deklaracije, čijim se načelima danas vodi Unija za Mediteran. U središtu te inicijative jest ideja skladnije i sadržajnije suradnje svih mediteranskih država.
Sredozemno je more od životne važnosti za sve države koje pripadaju tom prostoru. Kroz povijest je upućivalo na interakciju, te snažno utjecalo na identitete, tradicije i kulture. Jednako tako može utjecati na smjer buduće suradnje sredozemnih država, kazao je predsjednik Jandroković. Ključni elementi uspjeha aktualne i buduće suradnje su mir, stabilnost i predvidivost, kako na Mediteranu, tako i u širem okruženju, dodao je. U tom je kontekstu predsjednik Hrvatskoga sabora pohvalio posredničku ulogu Egipta u procesu postizanja mira u Gazi. U razrješenju svih aktualnih oružanih konflikata u svijetu, bilo da su na europskom, afričkom ili azijskom tlu, presudno je poštivanje međunarodnog prava, naglasio je.
U svezi s formiranjem budućih prioriteta i provedbenih aktivnosti Unije za Mediteran, predsjednik Jandroković istaknuo je nužnost uključivanja svih zainteresiranih dionika – vlada, gospodarstvenika, civilnog društva, mladih, kao i parlamentaraca iz država sudionica. Bilo da je riječ o mogućim projektima iz područja plave ekonomije ili klimatske otpornosti, digitalne i prometne povezivosti ili umjetne inteligencije, bilo da se radi o inicijativama vezanim za energetiku, hranu ili vodu – pristup mora biti isti. Odnosno, mora podrazumijevati zajednički rad na projektima i inicijativama, kao i zajedničku odgovornost. Takvu logiku suradnje odražava i Pakt za Mediteran, politička inicijativa Europske unije koju predvodi europska povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica.
U nastavku obraćanja, govoreći o snažnoj mediteranskoj komponenti hrvatskoga identiteta, predsjednik Sabora podsjetio kako od 1. siječnja 2026. godine Hrvatska preuzima predsjedanje skupinom mediteranskih članica Europske unije – MED9. Kao hrvatske prioritete unutar te skupine naveo je sigurnost, otpornost i gospodarsku održivost mediteranskog područja. Poseban naglasak Hrvatska će pritom staviti na učinkovitu suradnju među ljudima, osobito u području obrazovanja, znanosti i kulture. Podsjetio je i na aktualno hrvatsko predsjedanje Inicijativom triju mora, čiji su ciljevi u dobroj mjeri komplementarni te vrlo korisni i za mediteransku suradnju.
Završno je predsjednik Hrvatskoga sabora nazočne parlamentarce pozvao da nastave ulagati napore kako bi Mediteran bio što sigurniji i prosperitetniji te ostao čvrsti most između Europe, Afrike i Bliskog istoka, na dobrobit svih ljudi koji na tom prostoru žive.