Zagreb – Predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem primio je u nastupni posjet veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država Jamesa B. Foleya, s kojim je razgovarao o inače odličnim prijateljskim i partnerskim bilateralnim odnosima, stvaranju povoljnije investicijske klime u Hrvatskoj, stanju u regiji i suradnji na području međunarodne sigurnosti.
Zahvalivši uvodno veleposlaniku Foleyu na američkoj podršci ulasku Hrvatske u NATO i „ključnom doprinosu“ u pregovorima za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji, predsjednik Sabora Boris Šprem je izrazio očekivanje da će SAD pružiti podršku Hrvatskoj i tijekom procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju. „Referendum o ulasku u EU se održava u specifično vrijeme, ali očekujem da će se većina građana izjasniti za Europsku uniju“, kazao je predsjednik parlamenta.
Veleposlanik Foley je čestitao na izboru na dužnost predsjednika Hrvatskoga sabora, „iznimno važnu poziciju“ s obzirom na značajnu ulogu Sabora tijekom cijele hrvatske povijesti, kako je ocijenio. Zahvalio mu je i na svemu što je za snaženje američko-hrvatskog partnerstva na sigurnosnom planu učinio na čelu Odbora za obranu u prošlom mandatu, a koji je osnovan upravo na temelju amandmana kojeg je Šprem podnio 2008. godine. „Hrvatsku smatramo ključnim partnerom u ovoj regiji i liderom koji može donijeti stabilnost, napredak i europske integracije“, istaknuo je američki veleposlanik. Hrvatskoj je zahvalio na doprinosu sigurnosti u Afganistanu gdje će se misija ubuduće više usmjeriti na obuku i potporu afganistanskim snagama, o čemu bi trebalo biti riječi na summitu NATO-a u svibnju ove godine u Chicagu.
U pogledu gospodarske suradnje i mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, predsjednik Sabora i američki veleposlanik suglasili su se kako treba poboljšati investicijsku klimu i smanjiti birokratske prepreke. Predsjednik Šprem je pozdravio interes američke strane za ulaganja u Hrvatsku i ocijenio kako je to „primarno u interesu Hrvatske“. „Cijenimo namjere CMC-a u Sisku, posebno zbog poštenog odnosa privrednog partnera prema radnicima“, dodao je u vezi s tim. „Zakonodavni proces prilagođavanja Europskoj uniji praktički je završen i sada vidim prostor za poboljšanja na području gospodarstva, s ciljem financijske konsolidacije države i u radnom zakonodavstvu“, rekao je predsjednik Sabora i istaknuo da se zauzima za promjene u radu parlamenta koje bi Vladi trebale pomoći u stvaranju što kvalitetnijeg zakonodavstva.