.png)
Zagreb – U povodu obilježavanja Hrvatskog dana liječnika, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac uputila je čestitku Hrvatskoj liječničkoj komori i Hrvatskom liječničkom zboru.
– Liječnici su jedan od stupova na kojima počiva zdravstveni sustav, a koliko je važan liječnički poziv imamo prilike vidjeti i tijekom pandemije Covida-19, kada u borbi protiv ove nove virusne bolesti liječnici svakoga dana u proteklih godinu dana pokazuju svoje nesebično zalaganje, nerijetko riskirajući i svoje vlastito zdravlje i život, kaže Sabljar Dračevac i dodaje kako je liječnička profesija oduvijek bila posebna, humana i zahtjevna, a pogotovo danas kada je u Hrvatskoj liječnika sve manje.
– U našem pozivu posebno mjesto zauzima odgovornost za ljudsko zdravlje i život, a savjestan i predan rad imperativ je za dobrobit naših pacijenata. Naša je zajednička obveza, radi postizanja zajedničkih ciljeva, i dalje ustrajati te širiti vrijednosti struke i profesije, a Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički zbor su oni koje rade na dignitetu i unapređenju medicinske struke, ističe Sabljar-Dračevac.
– Unatoč mnogobrojnim problemima s kojima se susreće naš zdravstveni sustav, kvaliteta pruženih usluga u zdravstvu i dalje je visoka, a značajne zasluge u održanju visoke kvalitete hrvatskog zdravstva pripadaju upravo liječnicima, zaključuje predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku uz čestitku svim kolegicama i kolegama na trudu, zalaganju i požrtvovnosti koje svakodnevno ulažu kako bi svoj posao obavili savjesno i odgovorno, kako u odnosu prema pacijentima tako i prema svojim kolegama.
Hrvatski dan liječnika obilježava se od 26. veljače 1874. godine, kada je osnovan Hrvatski liječnički zbor i kada je jedna mala skupina od dvadeset i jednog liječnika utemeljila liječničko društvo, tada osmu liječničku udrugu u Europi. Od tada se nacionalni Dan liječnika ne obilježava samo u spomen toga povijesnog dana, nego i u svrhu davanja podrške liječnicima da ustraju na svom putu stručnog i cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, a u cilju daljnjeg unaprjeđivanja medicinske struke.
To je ujedno i prigoda za osvrt na aktualne teme u ovoj važnoj profesiji kao što su, primjerice, pitanje nedovoljnog broja liječnika, njihovog obrazovanja i usavršavanja, ali i opterećenosti liječnika i njihovog nezadovoljstva, te istraživanje svih čimbenika koji liječnike motiviraju na odlazak ili ostanak u nacionalnom sustavu zdravstva. Jedan od problema hrvatskog zdravstva je i rano regrutiranje studenata medicine putem stipendiranja koje provode inozemni poslodavci, što uz postojanje mobilnog europskog tržišta rada dodatno olakšava odlazak liječnika. I uz stalan višegodišnji trend poboljšanja omjera broja liječnika prema broju stanovnika, u Hrvatskoj se bilježi manje liječnika u odnosu na prosjek EU-a.
Manjak liječnika primjećuje se osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u ruralnim područjima i na otocima. Zdravstvena infrastruktura i ljudski resursi su zemljopisno nejednako raspoređeni, a najveći broj bolnica i zdravstvenih radnika se nalazi u središnjoj Hrvatskoj, posebice u gravitirajućem području Grada Zagreba. Iako je iseljavanje liječnika na jedan način pohvala i potvrda visoke razine njihovog znanja i vještina, ono je i jedan od čimbenika koji može otežati pristup medicinskim uslugama. Uz ranije odobrenje većih kvota za upis, pokušajima da se mlade ljude potakne na studij medicine, te određeno povećanje plaća, nužan je i niz drugih mjera koje bi spriječile odlazak liječnika iz zemlje ili manjih sredina, ističe predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar Dračevac.