Dubrovnik - Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić sudjelovala je na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom „Budućnost ženskih prava: obilježavanje obljetnica CEDAW-a i Istanbulske konvencije“. Konferenciju je organizirao Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s domaćim i međunarodnim partnerima, u okviru projekta NINA: Norme, institucije, nacionalni i međunarodni okviri zaštite prava žena.
Dvodnevna konferencija održana je u Interuniverzitetskom centru Dubrovnik 1. i 2. travnja 2026. godine, a okupila je vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja prava, politike, diplomacije i civilnog društva, s ciljem razmjene znanja i rasprave o postignućima i izazovima u zaštiti i unapređenju ženskih prava.
Konferenciju su otvorile izvršna tajnica Interuniverzitetskog centra Dubrovnik Nada Bruer Ljubišić, prodekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas te voditeljica projekta i organizatorica konferencije prof. dr. sc. Antonija Petričušić, istaknuvši važnost međunarodnih standarda te suradnje u promicanju rodne ravnopravnosti.
U uvodnom izlaganju prof. emerita Rebecca J. Cook, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Torontu, naglasila je ključnu ulogu uklanjanja sustavne diskriminacije kao preduvjeta za ostvarenje stvarne rodne ravnopravnosti. U okviru prvog panela – stručne rasprave pod nazivom „Ostvaruju li postojeći međunarodni standardi i dalje ključne pomake u pravima žena?“, sudjelovali su predsjednica CEDAW Odbora Nahla Haidar, bivša predsjednica CEDAW Odbora i GREVIO-a prof. Feride Acar, bivša predsjednica CEDAW Odbora i posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama i djevojčicama dr. Dubravka Šimonović te sutkinja Vrhovnog suda Mauricijusa i bivša izvjestiteljica CEDAW Odbora Aruna Narain. Rasprava je bila usmjerena na učinke i izazove provedbe CEDAW-a i Istanbulske konvencije te njihovu ulogu u suzbijanju nasilja nad ženama. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje nasilja nad ženama kao oblika diskriminacije i kršenja ljudskih prava te na ulogu Istanbulske konvencije u jačanju i nadogradnji CEDAW-a, uključujući nalaze nadzornog tijela GREVIO. Istaknuta je potreba prijelaza s normativnog okvira na učinkovitu provedbu kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal oba instrumenta. Također je analizirana recentna praksa CEDAW Odbora u predmetima rodno uvjetovanog nasilja nad ženama.
Drugi panel, stručna rasprava pod nazivom „Politika rodne ravnopravnosti u Republici Hrvatskoj: gdje smo i kamo idemo“ okupio je predstavnike nadležnih institucija. Irena Sarta, ovlaštena za poslove ravnatelja Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, upozorila je na ograničene provedbene ovlasti Ureda za ravnopravnost spolova. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić govorio je o višestrukoj diskriminaciji žena s invaliditetom, a zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić o izazovima u ostvarivanju ustavnih jamstava ravnopravnosti u praksi. Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić, govorila je o ulozi međunarodnih i nacionalnih okvira u oblikovanju rada Odbora. Istaknula je važnost instrumenata poput CEDAW-a, Istanbulske konvencije, pravne stečevine Europske unije i standarda OESS-a kao temelja za zakonodavne inicijative i javne politike. Predstavila je rad Odbora na području ravnopravnosti spolova, kao i sve izazove s kojima se susreće. Naglasila je da Republika Hrvatska ima dobre zakone i visoke standarde kada je riječ o ravnopravnosti spolova, ali da je problem njihova provedba u praksi. - Naime, iz godine u godinu ponavljaju se iste preporuke: bolja zaštita od nasilja, snažnije institucije, kvalitetniji podaci i jasnija odgovornost, kazala je Lugarić. Naglasila je da se o tim temama raspravlja u Saboru, izvješća se primaju na znanje, a obveze se formalno priznaju, no bez stvarne političke volje njihova provedba ostaje nedovršena. – Ne nedostaje znanja, niti standarda već dosljednost, kapacitet i spremnost preuzimanja odgovornosti te će dok se to ne promijeni, ravnopravnost ostati nešto o čemu govorimo više nego nešto što uistinu živimo, zaključila je Lugarić.
U panelu posvećenom diplomatskim perspektivama rodne ravnopravnosti sudjelovali su veleposlanica Kanade Jessica Blitt, veleposlanik Francuske Fabien Fieschi, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta Marko Vešligaj te Saša Gavrić iz Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Sudionici panela iznijeli su primjere dobre prakse i međunarodne standarde rodne ravnopravnosti.
Drugog dana konferencije rasprave su obuhvatile suvremene izazove rodne ravnopravnosti, odnosno rodnu ravnorpavnost u doba backlasha (nazadovanja). U panelu o pravima žena između inovacija i društvenih osporavanja sudjelovali su prof. dr. sc. Nina Gumzej, Aida Riđanović, prof. dr. sc. Ksenija Turković, Koraljka Bakota, prof. dr. sc. Sunčana Roksandić, Danijela Raspović Tomac i Marijana Jurić Vukašin. Raspravljalo se o rodno utemeljenom nasilju kao zločinu protiv čovječnosti i utjecaju umjetne inteligencije na nove oblike diskriminacije i nasilja.
Također je analizirano medijsko izvještavanje o Istanbulskoj konvenciji u Hrvatskoj te problematika korupcije u kontekstu žena na visokim pozicijama. Panel o upravljanju i transformaciji rodne ravnopravnosti, s naglaskom na uključivanje rodne perspektive u procese proširenja Europske unije i izazove povezane s društvenim otporima okupio je stručnjake dr. sc. Senadu Šelo Šabić, prof. Malligu Och, Adnana Kadribašića, dr. sc. Ivanu Radačić i Vinku Lozicu, a raspravljalo se o uključivanju rodne perspektive u procese proširenja Europske unije, ulozi političkih stranaka te lokalnim izazovima provedbe Istanbulske konvencije. U panelu o utjecaju populizma na prava žena i političku borbu za rodnu ravnopravnost sudjelovali su prof. dr. sc. Anita Blagojević, prof. dr. sc. Ivana Tucak, prof. Barbara Havelková, prof. Magdalena Grabowska i Nina Čolović gdje se raspravljalo o ustavnim aspektima u Hrvatskoj, izazovima provedbe ženskih prava u Češkoj i Slovačkoj te o naslijeđu socijalizma i novim feminističkim pokretima u Poljskoj. Posebna pažnja posvećena je kritici teorija zasnovanih na antirodnim pokretima i granicama emancipacije. Završni panel istraživao je perspektive ženskih prava izvan okvira liberalnog feminizma, s naglaskom na intersekcionalne, postkolonijalne i strukturne pristupe, a panelistice su bile dr. Emina Bužinkić, dr. Shilan Fuad Hussain, prof. dr. sc. Antonija Petričušić, Andreja Fileš-Ružić i dr. Jelisaveta Blagojević. Raspravljalo se o ograničenjima liberalnog feminizma, utjecaju rasnih i manjinskih faktora te o instrumentaliziranju tradicije u održavanju nasilja nad ženama. Također su razmotreni procesi rodno osjetljive politike u Hrvatskoj, uključivanje rodne perspektive u politiku prema manjinama te izazovi zaštite migrantica kroz provedbu CEDAW-a i Istanbulske konvencije u Crnoj Gori.
Zaključno, konferencija je istaknula potrebu za snažnijom implementacijom postojećih međunarodnih standarda, jačanjem institucionalnih kapaciteta te kontinuiranim dijalogom između znanosti, politike i prakse naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se osigurala učinkovita zaštita i unapređenje ženskih prava u suvremenom društvu.