Bruxelles - Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić te članice Odbora Vesna Bedeković, Danijela Blažanović i Rada Borić sudjelovale su u četvrtak na međuparlamentarnom sastanku na temu „Prava žena i demokracija: suzbijanje stereotipa, dezinformacija i nasilja u digitalnom dobu“, koji je u organizaciji Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) Europskog parlamenta održan u Europskom parlamentu u povodu obilježavanja 8. ožujka – Međunarodnog dana žena.
Sastanak je okupio zastupnice i zastupnike Europskog parlamenta, nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, država kandidatkinja za članstvo te Norveške u svojstvu posebnog gosta s ciljem poticanja dijaloga i razmjene mišljenja o izazovima s kojima se suočavaju prava žena i demokratski procesi u suvremenom digitalnom okruženju.
Poseban naglasak stavljen je na utjecaj rodnih stereotipa, dezinformacija i nasilja na internetu, kao i na potrebu jačanja zaštite žena u digitalnom prostoru te promicanja ravnopravnog i sigurnog sudjelovanja žena u demokratskom životu.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola naglasila je kako borba protiv nasilja nad ženama, stereotipa i internetskog zlostavljanja mora ostati prioritet kako bi se ženama osiguralo sigurno i ravnopravno sudjelovanje u demokratskom životu.
Povjerenica Europske komisije za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib istaknula je kako je internetsko nasilje nad ženama ozbiljna prijetnja rodnoj ravnopravnosti i demokraciji te pozvala na punu provedbu europskih zakonodavnih instrumenata i zajedničko djelovanje institucija i nacionalnih parlamenata u njegovu suzbijanju.
Direktorica Ureda za vezu UN Women u Bruxellesu Florence Raes naglasila je kako su internetsko nasilje, dezinformacije i rodni stereotipi sve veća prijetnja sudjelovanju žena u demokraciji te kako su potrebni snažniji zakoni, njihova učinkovita provedba i međunarodna suradnja kako bi se zaštitila prava žena u digitalnom prostoru.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić istaknula je kako se, govoreći o pravima žena u digitalnom dobu, ne govori o apstraktnim pojmovima nego o stvarnim iskustvima žena koje zbog jedne objave na društvenim mrežama dobivaju stotine uvreda, o političarkama koje se napada zbog izgleda umjesto argumenata te o novinarkama i aktivisticama koje primaju prijetnje i uznemiravanje. Nadalje je naglasila kako je digitalni prostor zamišljen kao prostor širenja demokracije, no da on prečesto postaje prostor u kojem se žene pokušava ušutkati. Stereotipi se šire viralno, dezinformacije se ciljano plasiraju, a nasilje poprima nove, brže i anonimnije oblike, a posljedica je da se žene povlače iz javnog prostora što dovodi do slabljenja demokracije. Navela je kako u Hrvatskoj izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozorava na porast rodno uvjetovanog nasilja, uključujući online uznemiravanje, te na postojanost rodnih stereotipa u medijima i javnom diskursu.
Istodobno su žene i dalje podzastupljene na mjestima političkog odlučivanja, prisutne su razlike u plaćama, a teret skrbi neravnomjerno je raspoređen. Digitalno nasilje te nejednakosti ne samo da odražava, nego ih dodatno produbljuje. Zato smatra da su potrebni snažniji mehanizmi zaštite od online nasilja, stvarna odgovornost digitalnih platformi te sustavno obrazovanje koje razgrađuje rodne stereotipe i uči da sloboda izražavanja nikada ne smije biti opravdanje za ponižavanje i nasilje. Zaključno je istaknula kako se ne radi o tzv. „ženskoj temi“, nego pitanju demokratskog standarda te kako demokracija koja ne štiti žene – nije potpuna demokracija.
Članica Odbora za ravnopravnost spolova Danijela Blažanović u svom je obraćanju istaknula kako demokracija danas ne živi samo u parlamentima i na izbornim listama, nego i u digitalnom prostoru – na društvenim mrežama, u algoritmima i online platformama koje snažno oblikuju javno mišljenje. Upravo u tom prostoru žene su i dalje nerazmjerno izložene stereotipima, dezinformacijama i digitalnom nasilju. Naglasila je kako ženska prava nisu posebna prava, već temeljna ljudska prava te da bez njihove potpune zaštite nema ni istinske demokracije. Naime, kada su žene meta prijetnji, stereotipa i lažnih informacija na internetu, ne napada se samo pojedina osoba, već se potkopava sam temelj demokratskog dijaloga. Upozorila je kako digitalno nasilje nad ženama danas poprima nove oblike – od koordiniranih kampanja uznemiravanja i manipuliranih fotografija do širenja lažnih vijesti i seksističkog govora mržnje.
Posebno su pogođene žene u politici, novinarstvu i javnom životu, a cilj takvih napada često je obeshrabriti njihovo sudjelovanje u javnoj raspravi i procesima odlučivanja. Navela je kako se Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, suočava sa sličnim izazovima te kako je, iako su učinjeni važni koraci u jačanju zakonodavnog okvira za zaštitu od nasilja i promicanje ravnopravnosti, jasno da zakonodavstvo mora pratiti tehnološki razvoj, dok se društveni obrasci ponašanja moraju mijenjati. Zaključno je naglasila da borba protiv stereotipa počinje obrazovanjem, da digitalna pismenost mora uključivati ne samo tehničke vještine, nego i sposobnost prepoznavanja manipulacija, govora mržnje i dezinformacija, a da je za učinkovitu zaštitu demokratskog prostora ključna i jasna politička volja za obranu temeljnih ljudskih prava.
Članica Odbora za ravnopravnost spolova Rada Borić u svom je izlaganju podsjetila na staru hrvatsku poslovicu koja kaže: „Kad muškarac govori, žena šuti.“ Istaknula je kako slične poruke postoje u mnogim jezicima i kulturama te kako one svjedoče o duboko ukorijenjenim rodnim stereotipima. Kao feministička lingvistkinja, ona se bavi upravo tim pitanjem – načinom na koji su stereotipi i seksizam ugrađeni u jezik te kako se kroz jezik prenose i učvršćuju u društvenoj stvarnosti. Zatim je upozorila kako su takvi obrasci u digitalnom prostoru dobili novi, često vrlo snažan i opasan život. Naime, na internetu se stereotipi pretvaraju u prijetnje, porugu i govor mržnje koji može imati ozbiljne posljedice – od dubokih psiholoških trauma do slučajeva samoubojstava, osobito među mladim ženama, ali i do nasilja i ubojstava žena. Kao potresan primjer spomenula je nedavno ubojstvo aktivistkinje za prava žena Yanar Mohammed iz Iraka, koja je ubijena jer je javno govorila i odbila biti ušutkana.
Taj slučaj ilustrira koliko su glasovi žena koji se suprotstavljaju nasilju i diskriminaciji često izloženi ozbiljnim prijetnjama. Također je upozorila i na zabrinjavajući trend brutalizacije nasilja nad ženama – kako u stvarnom, tako i u digitalnom prostoru. Sve češće se mogu vidjeti poruke koje opravdavaju nasilje nad ženama ili ga otvoreno potiču, uz komentare koji sugeriraju da su žene „same krive“ jer su govorile ili javno djelovale. Takav govor mržnje, koji se nekada zadržavao u privatnim prostorima, danas se širi internetom i usmjerava prema ženama u javnom prostoru. Zaključno je naglasila važnost obrazovanja koje će osvijestiti koliko je jezik moćan i koliko može biti opasan kada se koristi za reprodukciju stereotipa i poticanje nasilja. - Jezik ne samo da odražava društvenu stvarnost – on je i oblikuje. Upravo zato razumijevanje i odgovorno korištenje jezika predstavlja važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama, kazala je Borić.
Sastanak je pružio važnu priliku za razmjenu iskustava i jačanje zajedničkog djelovanja u zaštiti prava žena te u borbi protiv stereotipa, dezinformacija i nasilja u digitalnom dobu, kao ključnog preduvjeta za snažniju i uključiviju demokraciju.