Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je na završnoj on-line konferenciji projekta „CAP FOR US“ u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore. Tema konferencije bila je usmjerena na izazove koje pred poljoprivredne proizvođače donosi nova Zajednička poljoprivredna politika te njihovu spremnost na postizanje zadanih ciljeva. Kroz održane četiri radionice sudionici su imali priliku čuti iskustva i pozitivne primjere poljoprivredne prakse iz Poljske, Austrije, Italije i Slovenije.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir rekla je da - premda su Poljska, Austrija, Italija i Slovenija baš kao i Hrvatska korisnice instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike - svaka država članica polazi s različitih pozicija jer je njihova dužina članstva u EU-u različita, a sukladno tome i dostupnost korištenja europskih sredstava.
Rekla je da u izradi analiza treba uzeti u obzir raspoloživost i mogućnosti kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju koja ovisi o kvaliteti poljoprivrednog zemljišta i načinu njegova raspolaganja i korištenja u pojedinoj državi, kao i drugih resursa poput vode i njenog korištenja za navodnjavanje. Posebno se osvrnula na sustav potpora i strukturu gospodarstava prema kojima su potpore usmjerene te (ne)spremnost proizvođača na udruživanje i jačanje vlastite pozicije na tržištu.
- Sustav potpora u Hrvatskoj trebamo učiniti pravednijim i transparentnijim, usmjeriti ga više prema malim i srednjim te mladim poljoprivrednicima, omogućiti lokalnim poljoprivrednicima da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta te ih potaknuti na udruživanje kako bi povećali produktivnost i konkurentnost hrvatskog poljoprivrednog sektora te naše poljoprivrednike bolje pozicionirali na tržištu, naglasila je Petir.
Austrija je najveći ekološki proizvođač Unije i dobro je pozicionirala svoje OPG-e na međunarodnom tržištu, ali ne po količini već po vrhunskoj kvaliteti, Poljska je najveći proizvođač jabuka, raste im voćarstvo, proizvodnja svinjskog i pilećeg mesa te su među malobrojnim zemljama gdje je seoskog stanovništva sve više, Italija je najveći proizvođač vina i maslinovog ulja u svijetu s udjelom priznatih proizvođačkih organizacija koji je viši od europskog prosjeka i vrlo visokim brojem članova tih proizvođačkih organizacija, dok je Slovenija postigla samodostatnost u proizvodnji mlijeka, goveđeg mesa i peradi te 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine, 70 posto grožđa, 40 posto pšenice i 30 posto povrća trži preko zadruga.
Petir je kazala da su 2/3 poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj niske vrijednosti (žitarice, kukuruz), a u trgovini smo konkurentni jedino u području primarnih poljoprivrednih proizvoda niske vrijednosti, dok pozitivnu trgovinsku bilancu imamo samo sa zemljama izvan EU-a.
- Iz toga proizlazi zaključak da trebamo poticati poljoprivrednike na proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću, jačati kratke lance opskrbe hranom koji bi pridonijeli i jačanju malih poljoprivrednih proizvođača, ali i bolje koristiti komparativne prednosti koje imamo kako bi i iz njih mogli dobiti dodanu vrijednost za hrvatsku poljoprivredu, zaključila je Petir.
U okviru konferencije održan je i okrugli stol na kojem su uz zastupnicu Marijanu Petir sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, Magdalena Mach iz Glavne uprave za poljoprivredu Europske komisije, Paulo Guaveia iz najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca, Lisa Bellocchi iz Europskog udruženja agrarnih novinara te Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Konferenciju je moderirala Leticija Hrenković s portala Agroklub.
Cilj Projekta, kojeg je osmislila Hrvatska poljoprivredna komora i vodi ga Tajana Radić, a sufinancira Europska unija, jest doprinijeti promjeni negativnog razmišljanja o poljoprivrednoj politici, ukloniti prepreke koje sprečavaju prijelaz na moderne tehnologije, pružiti nova znanja te u konačnici povezati struku i praksu, mlade i starije poljoprivrednike, hrvatske i europske poljoprivrednike. Projektom se želi ostvariti sinergija različitih dionika; poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i predstavnika udruga.